J. PAVELIĆ SABORSKIM ZASTUPNICIMA O POLOŽAJU U GOSPODARSTVU HRVATSKE

ZAGREB, 5. prosinca (Hina) - Zastupnici Sabora saslušali su opširno izlaganje potpredsjednika Vlade Republike Hrvatske Jurice Pavelića o položaju hrvatskog gospodarstva. On je ocijenio da se vojna i ekonomska agresije na Hrvatsku nastavljaju, a da je trenutačno najvažnije što je Ministarsko vijeće EZ iz rimskih sankcija prema Jugoslaviji isključilo Hrvatsku, Sloveniju, Bosnu i Hercegovinu i Makedoniju. Da se primijenila Rimska deklaracija, republički bi izvoz bio smanjen za 522 milijuna dolara, što je 34 posto izvoza robe u EZ i EFTA-u u prošloj godini, odnosno 18 posto ukupnog izvoza robe. To znači da bi hrvatski izvoz bio potpuno paraliziran, rekao je Pavelić. On je ponovio i podatke da je oružanim sukobima zahvaćeno 59 posto teritorija i 60 posto stanovništva Hrvatske. Velikim ratnim razaranjima obuhvaćeno je 30 posto područja, 25 posto stanovništva, četvrtina zaposlenih koji stvaraju 23 posto ukupna prihoda Hrvatske. Sadašnje se ratne štete procjenjuju na 17,5 milijardi dolara, ali to nije konačna procjena, jer se razaranja nastavljaju, rekao je Pavelić. Po njegovim riječima rat protiv Hrvatske uzrokovao je golem nazadak gospodarstva, osobito u industrijskoj proizvodnji koja će oko 30 posto biti niža nego prošle godine. Broj zaposlenih smanjen je za 220 tisuća, cijene su u prosincu 230 posto veće nego potkraj prošle godine, ukupno isplaćeni osobni dohoci realno su manji oko 50 posto, prosinački izvoz oko 20 posto, a broj noćenja stranih turista u prvih deset mjeseci iznosi samo desetinu prošlogodišnjeg. Vlada Republike Hrvatske izrađuje gospodarsku politiku na prijelazu ove na sljedeću godinu, s jasnim i prepoznatljivim mjerama, učinci koje će se osjetiti već u početku 1992. U njezinoj razradbi Vlada polazi od toga da će opsežne ratne operacije prestati prije Božića, istaknuo je Pavelić. Potpredsjednik Vlade ocjenjuje da ne treba uvoditi ratno gospodarstvo osim u nekim djelatnostima. U ekonomskoj politici valja spriječiti hiperinflaciju, osigurati egzistencijalni minimum izjednačenim rasporedom ratnih troškova i maksimalnom primjenom tržišnih kriterija i mehanizama ekonomske stimulacije. Uz domaće napore, kaže Pavelić, nužna je i inozemna potpora pa je Vlada već poslala memorandum vladama zemalja EZ i SAD da s barem 45O milijuna dolara pomognu obnovi stanova i infrastrukture te s oko 200 milijuna dolara osiguraju minimalnu deviznu solventnost zemlje. Osim toga poslana im je molba za daljnje davanje humanitarne pomoći i pomaganje humanitarnih organizacija, institucija i građana diljem svijeta. On je iznio i najnovije podatke o položaju gospodarstva koje obilježuje ubrzano smanjivanje društvenog proizvoda, produktivnosti, povećanje javnog duga i deficitarno financiranje javnog sektora. On je podsjetio da je i zadržavanje dinara u prijelaznom razdoblju opteretilo primarnu emisiju za selektivne namjene te da je novčarsko osamostaljenje prijelazom na vlastitu valutu odgođeno do kraja godine. Pavelić je upozorio da će deficit u sljedećoj godini dosegnuti čak dvije milijarde dolara pa od vlada-vjerovnika (tzv. Pariški klub) valja zatražiti da nam odgode plaćanje 5OO milijuna dolara, što dospijevaju u 1992., te da inozemne poslovne banke odgode plaćanje 8O milijuna dolara kamata za sljedeću godinu. Zatim, dodao je, moramo osigurati određenu svotu robnih kredita za uvoz reprodukcijskog materijala i opreme, pripremiti se za učlanjenje u MMF, IBRD i druge međunarodne financijske organizacije, zajmom za obnovu zemlje putem obveznica osigurati 300-400 a neto priljevom deviza stanovništva od prodaje društvenih stanova oko 300 milijuna dolara te pokušati dobiti oko 4OO milijuna dolara nepovratne gotovinske pomoći EZ-a ili pojedinih zemalja. Potrebno je osigurati rast proizvodnje od 6 posto u svakom tromjesečju sljedeće godine, a posebnim mjerama potaknut će se proizvodnja za obranu, izvoz, za zamjenu uvoza i obnovu porušenih objekata, rekao je Pavelić, spomenuvši i uvođenje radne obveze. On je priopćio da će mjere obuhvatiti i vanjsku trgovinu i uvođenje izravne stimulacije izvoza, uz zadržavanje relativno visoke liberalizacije uvoza. U deviznoj politici najprije valja osigurati kontinuiran rad deviznog tržišta, pri čemu presudnu ulogu mora imati politika tečaja dinara, rekao je Pavelić dodavši da javne prihode i rashode opterećuje golem deficit. Stoga će se nastojati smanjiti prava svih korisnika republičkih proračuna, određene će se obveze države, primjerice za položenu deviznu štednju, odgoditi i pretvoriti u javni dug, uvest će se novi porezi, raspisati državni zajam u devizama i domaćoj valuti te uvesti obvezni zajam zaposlenih iznad određenih limita njihova primanja kao i privrednih subjekata prema određenoj visini amortizacije, najavio je potpredsjednik Vlade. Spomenuo je da će se u politici plaća ravnomjernije rasporediti teret rata prisilnim upisom obveznica iznad određenog iznosa plaće, zatim da će se u kreditno - monetarnoj politici primijeniti isti stupanj restriktivnosti, a u području cijena i tržišta izjednačiti smanjena ponuda s inertnom potražnjom. U načinu formiranja praćenja i kontrole cijena razlikovat će se tri skupine proizvoda i usluga. U prvoj skupini su proizvodi i usluge koji tvore košaricu egzistencijalnih potreba (osnovni prehrambeni proizvodi niže i srednje kvalitete, električna energija u kućanstvima, grijanje i javni prijevoz), s tim da je izravna kontrola cijena privremena, a mogla bi obuhvatiti mlijeko, kruh, sol, šećer, ulje, neke kategorije mesa, lijekove, gradski plin, mazut i ugljen za kućanstva, gradski prijevoz, vodu, struju i stanarine, što ovisi o trenutačnoj situaciji na tržištu. U drugoj skupini, kudikamo brojnijoj, svi su ostali proizvodi iz kategorije prehrambenih (osim luksuznih), mnogi prozivodi za obnovu porušenih domova, građevni materijal, najnužniji kućanski aparati i namještaj. Njihove se cijene neće izravno kontrolirati, ali će se na njih utjecati robnim rezervama i poreznom politikom. U trećoj skupini su svi ostali priozvodi i usluge, a njihove cijene će biti potpuno slobodne. Te će mjere, ocijenio je Jurica Pavelić, uskoro biti gotove i predočene na idućem zasjedanju Sabora. (Hina) zg 051207 MET dec 91