RAZGOVOR O ZAKONU O NACIONALNIM ZAJEDNICAMA I MANJINAMA

ZAGREB, 3. prosinca (Hina) - U večerašnjoj kontakt emisiji Hrvatske televizije "U krupnom planu" razgovaralo se o Ustavnom zakonu o nacionalnim zajednicama i manjinama koji bi trebao biti usvojen na sutrašnjem zasjedanju Sabora. Kao gosti u emisiji su sudjelovali potpredsjednik Sabora Vladimir Šeks, potpredsjednik Vlade Republike Hrvatske dr Zdravko Tomac, dr. Zvonko Lerotić, te ministar u Vladi Republike Hrvatske Živko Juzbašić. "Zakon o nacionalnim manjinama je svojevrsna ulaznica za slobodnu i suverenu Hrvatsku, te za njeno međunarodno priznanje, ma kako u ovom ratnom trenutku to izgledalo iracionalno" - rekao je Vladimir Šeks naglasivši da su zastupnici Sabora, sa punom odgovornošću i ozbiljnošću, razmotrili Zakon i da nema dvojbe da će ga i usvojiti. Na mnoga pitanja i dileme oko toga da li je donošenje ovakvog zakona "kapitulacija" jer se srpskom narodu daju prava koja hrvatski narod trenutno nema, dr. Tomac je odgovorio kako uzroci rata nisu u tome što su postojala veća ili manja prava Srba u Hrvatskoj, već negiranje prava Hrvatske na samostalnost od strane Srbije i JA, a ako se u tome ne uspije da se pobuni srpski narod u Hrvatskoj i prisvoje krajevi u kojima su Srbi u većini. Zakon o nacionalnim zajednicama i manjinama zato, po Tomcu, i ne može biti kapitulacija jer bi se nakon njegovog stupanja na snagu, a to je osam dana nakon usvajanja, reguliralo i razradilo ono što je zapisano u Ustavu Republike Hrvatske. Poseban status se odnosi na one općine gdje određena nacionalna zajednica ima većinu, a to se, na bazi podataka iz popisa stanovništva 1981. godine, odnosi na 11 općina. Taj posebni status, što je samo viši oblik lokalne samouprave, stupa na snagu kada dođe do mira i kada se uspostavi integritet i vlast Hrvatske na njezinom cjelokupnom teritoriju. Pri razradi zakona su se umnogome uvažavala i neka europska rješenja pitanja nacionalnih manjina (npr. Južni Tirol), istakao je Zdravko Tomac. Ministar u Vladi Republike Hrvatske, Živko Juzbašić, rekao kako će ovakav zakon prihvatiti svi Srbi koji su lojalni građani Republike Hrvatske. Juzbašić je uz ostalo spomenuo kako najveći dio Srba u Hrvatskoj (oko 70%) živi u urbanim sredinama, a oni su lojalni građani Republike Hrvatske. To najbolje pokazuje i podatak o 2000 Srba u Zagrebu koji su se dobrovoljno prijavili da brane Hrvatsku od agresora, a također je poznato da je među braniteljima Vukovara bilo mnogo Srba. Dr. Zvonko Lerotić je ukazao kako pripadnici pojedinih naroda moraju biti zaštićeni ponajprije općim Zakonom o slobodama i pravima čovjeka ,a iz toga slijedi sloboda čovjeka kao pripadnika neke grupe. U europskoj je demokratskoj tradiciji da se pojedinim grupama daju određena prava (prava na jezik, kulturu itd.) i Hrvatska će slijediti taj primjer. Odgovarajući na pitanje o povlaštenosti Srba u Hrvatskoj u odnosu na druge manjine, Lerotić je naglasio kako zakon ne pravi razliku među manjinama, kriteriji su bili ujednačeni, a s tim i prava određene zajednice, dok je jedini osnov bio nacionalni sastav te zajednice. To je upravo poštovano kod onih općina gdje Srbi imaju natpolovičnu većinu, što nije slučaj sa Talijanima, Nijemcima i ostalim nacionalnim manjinama u Hrvatskoj, rekao je Lerotić. (Hina)dd 042214 MET dec 91