SERVIS POSEBNIH NASLOVA

Nadnaslov: Komitet za ljudska prava UN upozorava na torturu Naslov: Opasnih 48 sati Podnaslov: Velik broj zemalja potpisnica Konvencije UN protiv torture i pribjegava toj praksi u svojim zatvorima - U prva dva dana nakon hapšenja najčešće je kršenje ljudskih prava Piše: Robert EVANS, Reuter ŽENEVA - Mučenje zatočenika od strane vladinih tajnih policija raširena je pojava diljem svijeta unatoč padu i lijevih i desnih autoritarnih režima, izjavili su članovi Komiteta za ljudska prava Ujedinjenih naroda. Situacija se poboljšala u Latinskoj Americi i bivšim komunističkim državama no sve je više slučajeva zabilježeno na Bliskom istoku te u pojedinim dijelovima Afrike, rekao je jedan stručnjak Komiteta za borbu protiv torture na posebno sazvanoj konferenciji za novinare. "Unatoč promjenama na bolje koje dolaze s demokratizacijom u mnogim zemaljama, tortura je i dalje endemična pa čak i sistematična", rekao je švicarski pravnik Joseph Voyame, koji predsjedava Komitetu. "Znamo za sigurno da tortura postoji u 60 zemalja a sumnjamo da je to praksa još 30 drugih zemalja, što je otprilike polovina članova Ujedinjenih naroda", kaže liječnik Bent Sorensen, koji rukovodi centrom za rehabilitaciju žrtava torture u Kopenhagenu. "Tortura nije nešto što je stvar prošlosti, Srednjeg vijeka, već je to i danas uobičajena pojava". Međunaslov: Na meti Velika Britanija Konferencija za novinare uslijedila je nakon dvotjednog zasjedanja deseteročlanog komiteta, ustanovljenog 1987. godine s ciljem da nadzire praksu država koje su 1984. potpisale Konvenciju UN protiv torture i drugih postupaka zlostavljanja. Ukupno 63 države ratificirale su sporazum, koji se odnosi tek na praksu službenih organa uključujući policiju i vojsku. Komitet stoga može proučavati samo predmete koji se tiču postupaka vlade. Tijekom zasjedanja, kada je devet država podnijelo izvješća o situaciji u njihovim vlastitim zemaljama, na metu je došla Velika Britanija zbog postupaka prema zatočenicima u Sjevernoj Irskoj, a Ekvadoru i Kamerunu upućeni su zahtjevi da obustave torturu. Rečeno je kako je do radikalne promjene došlo u Urugvaju nakon "barbarskih postupaka" tijekom vojnog režima od 70-tih do 80-tih godina ali komitet je zabrinut zbog toga što se krvnicima iz tog perioda još uvijek nije sudilo. Međunaslov: Opasnih 48 sati nakon uhićenja Posebno su zastrašujuća izvješća iz Bugarske i Češko-Slovačke gdje je tajna policija uvelike pribjegavala torturi i nasilju prema zatočenicima u bivšim komunističkim režimima. Bugarska je izvijestila kako je pod administracijom danas svrgnutog Todora Živkova u toj zemlji zabilježen proporcionalno najveći postotak smaknuća u Europi za sve moguće prekršaje ali je sada ukinuta smrtna kazna. Peter Burns, kanadski profesor prava i bivši policijac koji se zavadio s Velikom Britanijom oko pitanja Sjeverne Irske tijekom zasjedanja, rekao je kako nije utvrđeno je li zaista provođena tortura u tom području. Ali je na konferenciji za novinare izjavio kako ograničenja prava zatočenika tijekom prvih 48 sati nakon uhićenja predstavljaju uvjete "koji se tradicionalno povezuju s torturom u drugim zemaljama gdje se ona prakticira". Libija je podnijela izvješće tijekom zasjedanja ali nije zadovoljila 10 stručnjaka jer nije uspjela potvrditi kako su provedene mjere za spriječavanje torture ili kako je ona zakonom ukinuta, kako je to predviđeno konvencijom. Međutim, Voyame je rekao kako komitet zapravo nije dobio izvještaje o tome da libijska tajna policija provodi torturu nad zatočenicima protivnicima vlade pukovnika Muamera Gadafija. (Hina) 021247 MET dec 91