SERVIS POSEBNIH NASLOVA

Nadnaslov: 28. studenog otpočinje u Vatikanu sinod svih europskih Crkava Naslov: Kraj Jalte eurpskih Crkava? Podnaslov: Europa duha kao poticaj uspješnije izgradnje gospodarski i politički ujedinjene Europe Piše: Bruno BARTOLONI, AFP VATIKAN - Dvije stotine biskupa starog kontinenta, sve od apostolskog upravnika iz Moskve pa do nadbiskupije u Ateni, otpočet će u četvrtak u Vatikanu tragati za odgovorom na pitanje: kako doprinijeti izgradnji Europe duha koja služi kao "retorta" i ferment za sazrijevanje jedne gospodarski i politički ujedinjene Europe? Po prvi put se na sinodu sastaju svećenici Istoka i Zapada kako bi pokušali izbrisati čak i ideju "Istok" - "Zapad" unutar njihove kontinentalne Crkve, zajedničkih ishodišta i zajedničkih kulturnih osnova. Nakon "pada posljednjeg carstva" u Sovjetskom Savezu, gotovo je i s Jaltom među Crkvama, istaknuto je tijekom pripremne konferencije za sinod u Vatikanu. Ne radi se o uskrsnuću sna Karla Velikog niti o "obnovi kršćanske Europe", kako bi to željeli pojedini katolički intelektualci, razuvjeravaju rimski svećenićki komentatori. Kardinal-nadbiskup u Parizu, Jean-Marie Lustiger, kojeg je Papa odabrao za jednog od predsjednika-zastupnika skupštine, nedavno je odlučno izjavio: takvi su snovi obične "fantazije" njihovih tvoraca. Međunaslov: Crkva i Europa Papa je u nekoliko navrata potvrdio kako Crkva nudi svoje usluge Europi "ne zahtijevajući izvjesne pozicije koje je nekada zauzimala a koje današnje vrijeme odbacuje kao potpuno zastarjele". Europski biskupi morat će pronaći rješenje za brojne probleme kako bi svoje "usluge" učinili djelotvornima. Tim više što jednom podignuta željezna zavjesa omogućuje prodor informacijama, vjerskim knjigama, materijalnoj pomoći, ali nažalost i obmanama o blagostanju, potrošačkom i duhu materijalizma koji predstavljaju opasnost po zajednice koje su godinama bile žrtvama velikog nedostatka osnovnih dobara. Pa ako su progoni koji puta pojačali duhovnu otpornost kršćana u katakombama, istina je također kako su suviše duge godine organiziranog ateizma izbrisale pokatkad kod novih generacija osnovna vjerska saznanja, ističe se u Vatikanu. Drugi se aktualni problem postavlja pred sinod: tendencija pojedinih lokalnih Crkava da svoja vjerska uvjerenja poistovjete s nacionalnim osjećanjima. Sigurno su imali na umu hrvatsko-srpski sukob svi oni biskupi koji su u svom radnom dokumentu ukazali na "pojedine nacionalizme koji se mogu suprotstaviti autentičnoj obnovi nacionalnih identiteta". Međunaslov: Kršćani i ne-kršćani Papa je pozvao dvadesetak predstavnika kršćanskih nekatoličkih Crkava Istoka i Zapada da sudjeluju u radu sinoda. Jedan jedini negativni odgovor, patrijarha Alekseja II. iz Moskve, nosi u sebi opasnost po uspjeh sinoda: njegovi vjernici predstavlju možda više od polovice od 180 milijuna pravoslavnih kršćana. Crkva u Rimu odbacila je optužbe patrijarha koji joj predbacuje da se upušta u "prozelitizam gotovo bez stida", stvarajući "paralelne misionarske strukture" tamo gdje ih nikada u prošlosti nije bilo, ohrabrujući zahtjeve ukrajinskih katolika unijata da im se vrate crkve što su ih "zaposjeli" pravoslavci. Od četvrtka do sljedećeg 14. prosinca jedno će mjesto ostati slobodno za izaslanika patrijarha, uvjeravaju čelnici sinoda. Što se pak tiče odnosa sa Židovima, biskupi su morali priznati da su se u katolika pojavila "negativna ponašanja". Sa svoje strane, židovski europski kongres uputio je sinodu memorandum kojim poziva biskupe na poštivanje značajnog židovskog doprinosa civilizaciji starog kontinenta. Biskupi su također istakli važnost dijaloga s islamskim zajednicama Europe i poželjeli da Europa bolje upozna muslimansku vjeru. (Hina) 271443 MET nov 91