KONFERENCIJA ZA NOVINARE MINISTRA INOZEMNIH POSLOVA REPUBLIKE HRVATSKE

ZAGREB, 26. studenoga (Hina) - "Temeljna teza svih mojih diplomatskih aktivnosti je da svijet mora konačno naučiti razlikovati agresora od žrtve, kao i poduzeti odgovarajuće mjere za suzbijanje agresora", izjavio je na današnjoj konferenciji za novinstvo Ministarstva informiranja ministar inozemnih poslova Republike Hrvatske dr. Zvonimir Šeparović, koji se vratio iz diplomatskih posjeta Češko-Slovačkoj, Poljskoj, Austriji i Njemačkoj.Tijekom posjeta uz dominirajuća pitanja u svezi s oslobodilačkim ratom u Hrvatskoj te razrješenjem odnosa i krize u bivšoj Jugoslaviji, nametnulo se kako je rekao i novo pitanje glede sankcija protiv Jugoslavije, "koje bi mogle pogoditi i nevine". Ministar Šeparović je pozdravio spremnost vojnih trupa Poljske i Češko-Slovačke da pristupe mirovnim snagama te ukazao na značajnu podršku tih zemalja i Madžarske glede ranije donijete Krakowske deklaracije kojom je osuđena agresiju na Hrvatsku. Dr. Šeparović je naglasio da su sve posjećene zemlje podržale ostvarenje načela prava naroda na samodređenje te da jamče granice Republike Hrvatske prema Ustavu iz 1974., kao i da su "uz izvjesne različitosti stavova" za priznanje Hrvatske. On je kazao da su bila razmatrana i gospodarska pitanja te dodao da su sve posjećene zemlje izrazile spremnost za nastavak bilateralnih odnosa i materijalnu pomoć Hrvatskoj. Šeparović je upozorio da je Austrija rano pokazala volju za priznanjem Hrvatske te da je ta odluka praktički bila "pred vratima", jer je austrijski Odbor za vanjsku politiku donio rješenje za priznanje Hrvatske, a "što je kasnije krenulo nekim drugim tijekom". Ministar vanjskih poslova Hrvatske je istaknuo da mu je u razgovorima s austrijskim ministrom inozemnih poslova Mockom, kancelarom Vranitzkym i njegovim zamjenikom Busekom obećano da će Austrija "vrlo brzo priznati Hrvatsku i Sloveniju". Dr. Šeparović je ukazao na njegov najznačajniji susret s njemačkim ministrom vanjskih poslova Hansom Dietrichom Genscherom, koji je tom prilikom izjavio da je Njemačka spremna poduzeti odlučne korake glede diplomatskog priznanja "onih republika koje to žele" te da će to biti predloženo saveznom Parlamentu, kao i, poslije 10. prosinca, njemačkoj Vladi. Njemačka se tako priključuje onima, izjavio je Šeparović, "koji će pokazati beogradskoj strukturi koja se nametnula vojnim pučem da nisu suglasni s njihovim imperijalističkim aktivnostima". Šeparović je rekao i da mu je obećano da će se visina humanitarne pomoći Njemačke povećati na 10 milijuna maraka. On je priopćio da se nada da će njemački ambasador izostati s proslave dana Republike 29. studenoga te dodao da mu je Genscher obećao da "je Njemačka voljna ispitati položaj svog ambasadora u Beogradu". Hrvatskog ministra je iznenadio stav predstavnika Češko-Slovačke, koji su spremni priznati Sloveniju, ali ne i Hrvatsku. Predstavnici Češko-Slovačke svoj su stav obrazložili kako je naveo, time da Hrvatska ne vlada cijelim teritorijem, kao i da ne postoje jamstva manjinama te da će u svezi priznanja Hrvatske Češko-Slovačka pričekati Europu, ali su i ponudili posredovanje između Hrvatske i Srbije. Na upit novinara kako će se Hrvatska izboriti za svoje povijesne i ustavne granice, dr. Šeparović je rekao da će to biti ostvareno uz pomoć Europe i mirovnih snaga UN, koje će morati osigurati puni suverenitet i primjenu prava manjina. Na pitanje što će Hrvatska učiniti ako "plavi šljemovi" budu postavljeni u krizna područja te tamo uspostave višegodišnji protektorat, Šeparović je kazao da se Hrvatska zalaže za mirovna rješenja te da će na kriznim područjima biti uspostavljen i višegodišnji protektorat mirovnih snaga UN "ukoliko to bude nužno potrebno". U svezi Zakona o manjinama dr. Šeparović je naglasio da je u nacrtu te da su pri njegovoj izradi prisutni i konzultanti iz jedne europske zemlje da bi "dodatno ojačali stručnost". On je kazao da će taj zakon biti na europskoj razini, a da su standardi kojima će se težiti izraženi Haškim dokumentom, te dodao da specijalni status manjina uključuje "čvrsto jamstvo narodnosnih i etničkih prava u okviru neke države", ali ne uključuje pravo na secesiju. Odgovarajući na pitanje zašto se oko Dubrovnika stvara koridor, a ne na granici s Crnom Gorom, dr. Šeparović je rekao da Dubrovnik čini sve da u pregovorima s Crnogorcima postigne svoju slobodu, "ali neće biti spašen ustupcima dovodeći u pitanje posjedovanje Prevlake". (Hina) zk 260908 MET nov 91