DAN DRŽAVNOSTI BIH

SARAJEVO, 25. studenoga (Hina) - U povodu Dana državnosti Bosne i Hercegovine, 25. studenoga, danas je na početku svečane sjednice u Skupštini BiH predsjednik Predsjedništva BiH Alija Izetbegović rekao: "Okupili smo se danas ovdje pod krovom ovog visokog doma da obilježimo Dan državnosti BiH. Na današnji dan prije 48 godina 247 delegata iz cijele BiH na prvom zasjedanju Antifašističkog vijeća BiH u Mrkonjić Gradu donijelo je akt kojim se utvrđuje državnost i postojanje BiH u njenim historijskim granicama. Rezolucija koja je tom prilikom donesena ostaje tako nezaobilazan historijski i politički čimbenik. Njome je potvrđeno ono što je mnogo puta ranije bilo ustanovljeno međunarodnim ugovorima koji su određivali granice BiH i njen politički status. Više od toga, dokument o kojem je riječ, potvrđuje jednu važnu činjenicu - neophodnost zajedničkog državnog i političkog života ljudi na ovom prostoru", kazao je Izetbegović i podsjetio kako su u tim ratnim danima 1943. ljudi shvatili da je BiH zbog "izmiješanosti naroda i kultura jedinstveno područje - kulturno civilizacijski unikat, kako to netko neki dan reče, bez usporedbe u Europi". "Historijski dokumenti zemlju Bosnu i njenog bana prvi put spominju u 9. stoljeću. A srednjovjekovna bosanska država će poput mnogih sličnih tvorevina onog vremena postepeno izgrađivati svoj politički okvir i suverenitet", istaknuvši da su najviši domet toga razvoja godine pod kraljem Tvrtkom, a formalno-pravno, dodao je, to je svakako krunidba papinskom krunom kralja Stjepana Tomaševića u Jajcu 1461, neposredno prije dolaska Turaka u ove krajeve. "Ali, kao što to historijski fakti govore, Bosna i Hercegovina će i u narednih 5 stoljeća nastaviti da živi kao posebna državno-pravna i politička cjelina. Ta stoljeća obilježena Turskom, a kasnije i austrijskom dominacijom, ostavila su u Bosni svoj neizbrisiv trag i pečat", rekao je Izetbegović, ustvrdivši da je prožimanje različitih vjera, nacija i kultura stvorilo neku vrstu bosanskog kozmopolitizma, koji treba nastaviti razvijati i njegovati. "Možeš da se zoveš kako hoćeš, možeš da vjeruješ u što želiš - ali treba da budeš čovjek, da živiš i da pustiš druge da žive", dodao je i upozorio kako se u posljednje vrijeme javljaju "retrogradni pokušaji da se dijeli ono što je očito nedjeljivo, da se svatko povlači i zavlači u svoj atar, ali, uzmimo da je to samo jedna groznica koja istina dobro trese BiH, ali koja će biti i proći". Svršetak prvoga svjetskog rata, nastavio je Izetbegović, označuje propast Austrougarske Monarhije, nakon čega se u Bosni formira Narodno vijeće kojem 1. studenoga 1918. dotadašnji austrougarski poglavar Bosne i Hercegovine general Sarkotić predaje vlast, a dva dana poslije, 3. studenog, Bosna i Hercegovina dobiva i prvu narodnu vladu. "Narodno vijeće BiH, uvjereno da je južnoslavenskim zemljama optimalna perspektiva u međusobnom povezivanju, odlučuje o ulasku u zajedničku državnu zajednicu južnoslavenskih zemalja. Historija državnih zajednica koje su nastale nakon prvog, odnosno u vrijeme drugoga svjetskog rata i nakon njega na tlu današnje Jugoslavije uglavnom je poznata. Monarhistička Jugoslavija nije mogla održati unutrašnju koheziju naroda i brzo se raspala u sudaru s vanjskom agresijom", podsjetio je Izetbegović i ustvrdio kako druga Jugoslavija, koju su činile šest republika i dvije autonomne pokrajine, pati od mana sistema koji se zasnivao na ideologiji i koji zaustavlja normalne demokratske procese. "Iako su mnoge stvari već danas jasne, tragičnu ocjenu jednog i drugog sistema, jedne i druge Jugoslavije, moći će dati samo historija i mi ćemo joj prepustiti da ona dadne taj sud. Vrijeme u kojem živimo, vrijeme današnje obilježeno je silaskom s historijske scene socijalističkih poredaka i to istočno-europskog tipa i usponom demokracije, ali je prepun iskušenja s kojim nam valja izaći na kraj", rekao je Izetbegović, ocijenivši da zbog naglo oslobođene energije koja je dugo bila potisnuta, neiživljenih nacionalnih snova praćenih potpunom propašću institucija i pojavom gole sile na sceni, ova zemlja ponovno postaje natopljena krvlju tisuća nevinih ljudi. "Ako je historija učiteljica života, a očito jest, sasvim je sigurno da u vremenu i prostoru u kojem živimo ima i previše onih koji od nje nisu ništa naučili. Doima se nevjerojatnom, ali nažalost je istinita, činjenica da je tako mnogo ljudi od ugleda i utjecaja u svojim sredinama koji su potpuno izgubili kompas i stavili se u službu duhovnog i fizičkog nasilja", rekao je Izetbegović i dodao da, "ako je za utjehu, našu smo Bosnu do sada uspjeli održati izvan otvorenih vojnih konfrontacija. Naravno, nastavio je, zasluga za to pripada ovom narodu, želim vjerovati da će tako i ostati, da će ratna prijetnja koja nam se nadvila nad glavom proći upravo zahvaljujući našoj volji da sačuvamo mir. O drugačijoj mogućnosti, dodao je Izetbegović, strašno je i govoriti, iako govoriti treba i "neprekidno i uporno treba nanovo ukazivati na ono što smjeraju pojedini bolesni ljudi. Zar tragičnih prizora u našoj neposrednoj blizini nije i previše". "U osnovi, istinski bosanskom čovjeku nacionalne isključivosti doimaju se pomalo strano. Duboko u njegovoj svijesti je zapisano da svaka krajnost te vrste znači u stvari negaciju Bosne i njenog bića. Ističući u prvi plan suverenog pojedinca, Europa, koja se kod nas tako često uzima kao mjerilo i vrijednost, inzistira na ljudskim pravima kao nečemu što ima univerzalnu vrijednost. Nacionalna prava su samo jedna od tih prava, njihovo poštovanje podrazumijeva i svijest o granicama. U trenutku kada sloboda jednog čovjeka ili naroda počinje ugrožavati slobodu drugoga. To je ona lekcija koju, izgleda, moramo ponovno svi učiti. A kad ova oluja jednoga dana prođe, morat ćemo se vratiti sami sebi. Morat ćemo se upitati koliko znamo sami o sebi, gdje su kapitalni radovi o kulturnoj i civilizacijskoj baštini BiH", rekao je Izetbegović završavajući svoje izlaganje i čestitajući Dan državnosti BiH, uz apel za mir i želju da ratna stradanja u ovoj "napaćenoj zemlji konačno prestanu". (Hina)dd 251222 MET nov 91