HININ SVJETSKI SERVIS POSEBNIH I EKSKLUZIVNIH DOPISA

Nadnaslov: Nedjelja odluke za Belgiju Naslov: Belgijski federalizam na kušnji Podnaslov: Flamansko - valonska zajednica ostaje federalna ili ... Piše: Jacques Hasday, AFP BRUXELLES - Belgijski glasači su pozvani u nedjelju na tajno glasovanje koje nadilazi običan izbor novih zastupnika u parlamentu. U pitanju je federalna budućnost zemlje i neki se političari ne oklijevaju izjasniti za raskid Flamanaca i frankofona. Nasuprot separatista, premijer Wilfried Martens, flamanski socio-kršćanin (CVP), koji je bio na čelu devet vlada od 1979., utjelovljuje "jedinstveni federalizam". S obzirom na sistem proporcionalnog zastupanja, nijedna stranka ne može namjeravati vladati sama. Stvaranje nove koalicije će biti mučno : nakon izbora 1987. godine trebalo je 147 dana da bi se postigao dogovor. Spreman prionuti poslu - kako najavljuje njegov izborni plakat koji ga prikazuje s podvrnutim rukavima košulje - Martens kani nastaviti s federalizacijom koju je uveo ne obazirući se na ekstremiste. Njegova koalicija sa socijalistima je puknula u listopadu zbog prepirki i nadmetanja između Flamanaca i frankofona glede izvoza valonskog oružja. Jedan od sudionika njegove osme vlade, Volksunie (flamanski nacionalist), odbija federalno obilježje belgijske države i teži jednostavnoj konfederaciji. Ta stranka želi ponajprije osloboditi Flamance plaćanja pretjeranih troškova socijalnog osiguranja frankofona. Tijekom 80.-ih parola Flamanaca je bila "Ni franka više za valonsku crnu metalurgiju". Valonija (jug) je doživjela sudbinu nastradalih industrijskih pokrajina, poput Lorraine (istok Francuske). Danas, neki Flamanci ustrajno zahtijevaju federalno socijalno osiguranje. Budžet socijalnog osiguranja u Flandriji bi ostvarivao višak da ona nije prisiljena plaćati godišnje 100 milijardi belgijskih franaka (3 milijarde dolara) za Valonce. Flamanci, većinsko stanovništvo zemlje, izrazili su ogorčenje tijekom krize, koje je izazvalo sazivanje prijevremenih izbora za promjenu dva parlamenta. "Koji je interes Flandrije da izdržava Belgiju ? Što bi se zbilo s Bruxellesom kad bismo išli do potpunog raskida ?"( dvojezično područje s većinom frankofona), pita nedavno flamanski dnevni list De Standaard. Flamanski tjednik Hugo čak navodi " da se smjesta zatraži potpuni prekid između Flandrije s jedne strane i Valonije i Bruxellesa s druge". Ni frankofoni ne ostaju dužni. Više njihovih staranaka zahtijeva federalizaciju poljoprivrede i jednog dijela pomoći za razvitak. Nadležnosti centralne države se istanjuju, a pokrajinama se namjerava dodijeliti pravo zaključivanja međunarodnih sporazuma. A velike frankofonske stranke - naročito socijalistička stranka (PS) - inzistiraju na zadržavanju nacionalnog obilježje socijalnog osiguranja, dokaza solidarnosti između sjevera (flamanskog) i juga (frankofonskog). Martens, koji priželjkuje senatorsku stolicu u Bruxellesu, ne protivi se podržavanju te solidarnost. Po tom pitanju se na televiziji usprotivio predsjedniku PS, Guy Spitaelsu. Dvojica suparnika na televiziji bi se mogla sresti u novoj koaliciji. Neki komentatori uočavaju prijelaz u opoziciju CVP, koji bi mogao izgubiti glasove u korist militantnijih stranaka za flamansko pitanje. (Hina) fp 242029 MET nov 91