OTPOČEO ZAGREBAČKI DEBATNI KLUB

ZAGREB, 23. studenoga (Hina)- "Dvije burne godine hrvatske politike" bila je tema s kojom je večeras u Klubu hrvatskih kulturnih djelatnika otvorena nova tribina zagrebačkog debatnog kluba. Moderator razgovora Dražen Vukov-Colić je otvarajući ovaj susret uz ostalo kazao da je ovo naše sadašnje vrijeme nalik antičkoj tragediji, sukob je završio ali se čeka epilog. Tihomil Rađa na čiju je inicijativu i pokrenuta tribina, svoje je izlaganje započeo sa svim onim što se u protekle dvije godine događalo u Europi od pada berlinskog zida, rušenja komunizma, raspada Sovjetskog saveza i položaja europske Dvanestorice kao ekonomske sile na jednoj strani i vojno političkog faktora na drugoj. Pri tom je upozorio kako kalendar poteza hrvatske politike u zadnje dvije godine nije vodio računa o raščlambi svih ovih događaja koji su se odrazili na našu domaću i na svjetsku politiku. Akademik Dušan Bilandžić je svoje izlaganje posvetio kronologiji procesa raspada Jugoslavije i pojavi Slobodana Miloševića na srpskoj političkoj sceni i najvažnijim polugama koje su pokrenule stvaranje velike Srbije. To je prije svega, kazao je Bilandžić, čitav istočni blok koji je Srbija imala kao svoje zaleđe, Savez komunista Jugoslavije koji se tada mogao dobiti za recentralizaciju, podrška jugoslavenske armije i podrška zapada Titovoj Jugoslaviji i ranije stvoreni mit o njenom postojanju. Josip Šentija je kazao da je sadašnji ratni sukob i agresija na Hrvatsku vrhunac galvanizacije srpskog društva i srpskih masa naspram okolnih naroda koja na poprištima Hrvatske doživljava svoj oružani vrhunac. Cijeli taj proces, napomenuo je Šentija, otpočeo je još šezdesetih godina s prvim nastupom Dobrice Ćosića koji je kritizirao ondašnji komunistički režim i zalagao se za njegovo rušenje. Jedno od obilježja srpske politike koje je u njoj nazočno više od stotinu godina, je visok stupanj nekrofilije a njegov usklik je da Srbija dobija ratove, a ono što dobija u ratu gubi u miru. Nekrofilija srpske politike, dodao je Šentija, je poprimila holokausne razmjere kad je u pitanju licitiranje žrtava Jasenovca pa se govori o nekoliko milijuna srpskih žrtava. Izvor srpske osvajačke politike seže u Načertanije i srpski imeprijalistčki san iz kojeg izvire i ova strašna agresija na Hrvatsku, kazao je Šentija, a teče još od Berlinskog kongresa iz 1875. godine. Govoreći o sadašnjoj teškoj ratnoj situaciji u Hrvatskoj čulo se i više primjedbi na propuste koji su učinjeni nakon demokratskih izbora, posebno oko pitanja privatizacije u ekonomiji, oko pitanja Srba u Hrvatskoj, i strukturiranja novog političkoj sustava koji je svojom euforijom smanjio uvid u koeficijent realnoga. Bilo je riječi i o utjecaju hrvatske političke emigracije na stvaranje novih političkih prilika u Hrvatskoj. Nakon završetaka rata, smatraju sudionici tribine, u Hrvatskoj bi trebalo formirati jedno nadstranačko tijelo iz kojeg će se razviti sustav parlamentarne demokracije, koji će isto tako utjecati na formiranje javnog mnijenja, djelotvornu državnu upravu, obrambeni sustav i ulazak Hrvatske u međunarodnu zajednicu. (Hina) 232056 MET nov 91