MEMORANDUM VLADE REPUBLIKE HRVATSKE O PRIMJENI RIMSKE DEKLARACIJE O JUGOSLAVIJI

O JUGOSLAVIJI ZAGREB, 22. studenoga (Hina) - Vlada Republike Hrvatske na današnjoj je sjednici usvojila Memorandum o primjeni Rimske deklaracije o Jugoslaviji. Tekst Memoranduma prenosimo u cijelosti. "U svezi nametnutog rata kojeg protiv Republike Hrvatske vode Srbija, Crna Gora i Armija, i njegovih tragičnih posljedica za život, mir i prosperitet građana Republike Hrvatske, želimo podsjetiti na neke važnije činjenice: - Nakon prvih demokratskih i višestranačkih izbora, održanih u proljeće 1990. godine, pada komunističkog režima i uspostave demokratske vlasti, protiv Republike Hrvatske Srbija je povela rat koji za cilj ima rušenje demokratske vlasti u Republici Hrvatskoj, osvajanje njenih teritorija, te uspostavu Velike Srbije na prostoru bivše Jugoslavije; - Ratne aktivnosti vodi Republika Srbija, koja je za tu svrhu uzurpirala federalnu armiju i druge institucije federalne države, izvršila državni puč i razorila ustavni poredak SFR Jugoslavije, te time deligitimirala Jugoslaviju; - Posljednjih mjeseci rat protiv Hrvatske prerastao je u globalni rat, kojemu se priključila i Crna Gora s golemim stradanjima ljudi, te razaranjem materijalnih, a posebno kulturnih dobara, poprimajući razmjere genocida nad hrvatskim narodom. Svoje barbarstvo Srbija i Armija dokazali su napadom na Dubrovnik, grad-spomenik u sastavu svjetske kulturne baštine UNESCO-a, kao i uništenjem Vukovara izloženog osveti i masakru u kojem stradava prvenstveno civilno stanovništvo. - Dosadašnji napori međunarodnih faktora da zaustave agresiju na Hrvatsku i nađu prihvatljivo političko rješenje ne daju još uvijek očekivane rezultate. Dogovorene prekide vatre agresor bezobzirno krši i koristi ih kao priliku za nove napade i osvajanja hrvatskog teritorija. Nakon posljednjeg "primirja" osvojeni su i razoreni gradovi Vukovar i Slunj. Očevidna prednost agresora u naoružanju, ljudstvu i materijalnim rezervama čini ga manje osjetljivim na međunarodne sankcije koje izjednačuju žrtvu i napadača. Takav je slučaj npr. s embargom Vijeća sigurnosti UN-a na uvoz oružja koji ne daje Hrvatskoj ravnopravne uvjete za obranu od jedne od najbolje naoružanih Armija u Europi koja, pored toga, kontrolira i koristi značajnu proizvodnju oružja i vojne opreme u Srbiji i Bosni i Hercegovini. - Kao žrtva rata, koji se vodi isključivo na njenom teritoriju, Republika Hrvatska trpi goleme ljudske i materijalne gubitke. Poginulo je i ranjeno više od 20.000 ljudi, a više od 500.000 ljudi je izbjeglo ili prognano iz njihovih domova ostavši bez ičega. Uništeno je ili ozbiljno oštećeno više od 102.000 stanova u naseljima i gradovima širom Hrvatske. Direktne i indirektne gospodarske štete procjenjuju se na više od 17,5 milijardi dolara, a gospodarski potencijal sustavno se uništava. Privredna aktivnost je prepolovljena čime je izravno ugrožena egzistencija najšireg kruga građana Hrvatske. U tome kontekstu treba promatrati i gospodarske sankcije koje je donijela EZ protiv Jugoslavije 8. studenog 1991. godine u Rimu. Njihova neselektivna primjena na pojedine dijelove bivše Jugoslavije najviše će pogoditi upravo Republiku Hrvatsku, koja je u ovom ratu žrtva i koja pokazuje najveći interes da se rat završi kao i punu spremnost na mirno rješavanje krize na predloženim europskim načelima u okviru Haške konferencije. Čak i privremena primjena usvojenih sankcija znači za Republiku Hrvatsku velike i trajnije gospodarske gubitke, te može dovesti do prekida uhodane suradnje s našim poslovima partnerstva u svijetu. Zbog otvorenosti svog gospodarskog sustava Republika Hrvatska je u većem stupnju uključena u međunarodne tokove roba i usluga nego drugi dijelovi bivše Jugoslavije. S gubitkom značajnih kapaciteta zbog ratnih razaranja, te tržišta u ostalim dijelovima bivše Jugoslavije, zavisnost gospodarstva Republike Hrvatske od međunarodnih veza dalje se povećava. Osobito raste zavisnost gospodarstva Republike Hrvatske od vanjskotrgovačkih i financijskih tokova s EZ, na koju sada otpada više od 60% izvoza i 50% uvoza roba. Na sektoru usluga ta je zavisnost također visoka, ali su gubici u prometu, vezama, turizmu i investicijskim radovima u inozemstvu već poprimili katastrofalne razmjere. Ako se tome doda razmjena sa zemljama EFTA, zavisnost gospodarske aktivnosti Hrvatske od tržišta razvijenih zemalja Europe uistinu ima odlučujuću važnost. Analize robnih tokova nakon uvođenja restriktivnih mjera pokazuje da će izvoz glavnih industrijskih grana biti bitno smanjen. Time će Republika Hrvatska, nakon svih ratnih razaranja, biti dodatno kažnjena u trenucima kada su joj razumijevanje i pomoć demokratskog svijeta najpotrebniji. Ovdje nije riječ samo o gospodarskoj pomoći, već i o odgovornosti međunarodne zajednice za uspješno rješavanje jugoslavenske političke krize u skladu s načelima nove Europe, a posebno o podršci razvoju demokracije na ovim prostorima. Izostankom hitne i efikasne političke, gospodarske i humanitarne pomoći, problemi u Hrvatskoj produbit će se do razmjera koji će ugroziti fizički opstanak hrvatskog naroda koji je htio i hoće živjeti u miru od svog rada uživajući plodove demokracije, tolerancije i dobrosusjedstva. 1. UKIDANJE SANKCIJA PROTIV REPUBLIKE HRVATSKE Očekujemo da za Republiku Hrvatsku, s obzirom da prihvaća sve prijedloge mjera za mirno rješavanje jugoslavenske krize u sklopu Haške mirovne konferencije, prestane primjena slijedećih restriktivnih mjera uvedenih i protiv Republike Hrvatske na sjednici Ministarskog vijeća EZ-a od 8. studenoga 1991. godine: 1. suspenzija primjene Sporazuma o trgovini i suradnji s Jugoslavijom, 2. uvođenje kvantitativnih ograničenja za izvoz tekstila, 3. skidanje s liste korisnika Općeg sustava preferencijala, 4. suspenzija korištenja PHARE programa. U skladu s tim predlažemo da Ministarsko vijeće Europske zajednice donese takvu odluku na svom prvom slijedećem zasjedanju. Predlažemo da se prava i beneficije iz spomenutih dokumenata i aranžmana, u odgovarajućem opsegu formaliziraju i prenesu na Republiku Hrvatsku. Republika Hrvatska je spremna surađivati na pripremi potrebnih aranžmana i mehanizama za primjenu. 2. POZITIVNE MJERE NAKNADE REPUBLICI HRVATSKOJ Europska zajednica, u skladu s Deklaracijom o Jugoslaviji, od 8. studenog 1991. godine, obećala je donijeti odluku o pozitivnim mjerama naknade onima koji konstruktivno surađuju radi mirnog postizanja sveobuhvatnog političkog rješenja na temelju prijedloga Europske zajednice. Smatramo, međutim, da je izuzimanje iz primjene restriktivnih mjera za jednostavnije i pravednije rješenje nego naknadne kompenzacije, jer ono ne prekida uspostavljene tokove suradnje niti njihov dalji razvoj. 3. NASTAVAK SURADNJE S REPUBLIKOM HRVATSKOM Isto tako očekujemo da se i drugi aranžmani ekonomske, financijske i znanstveno-tehnološke suradnje EZ i Jugoslavije u odgovarajućem opsegu prenesu na Republiku Hrvatsku. 4. IZUZEĆE REPUBLIKE HRVATSKE OD EMBARGA NA UVOZ NAFTE Predlažemo Europskoj zajednici da preporuči Vijeći sigurnosti UN da Republiku Hrvatsku izuzme iz embarga na uvoz nafte. 5. DEVIZNA LIKVIDNOST Vlada Republike Hrvatske ulaže velike napore da bi ostvarila pozitivan zaokret u nepovoljnim gospodarskim trendovima te aktivirala domaće resurse i sredstva građana Hrvatske u inozemstvu i usmjerila ih u obnovu i razvoj zemlje. U tom smislu razvijamo i institucionalni sustav kako bi stvorili povoljne uvjete za poduzetništvo, konkurenciju i otvorenost prema svjetskoj privredi. Očekujemo povećani interes inozemnih ulagača za efikasnije korištenje razvojnog potencijala Hrvatske i modernizaciju postojećih kapaciteta. Zbog ratom izazvanih velikih gubitaka izvoznih prihoda najteži gospodarski problem Republike Hrvatske jest devizna nelikvidnost. Vlada Republike Hrvatske moli za pomoć u iznosu od 200 milijuna dolara, kako bi se osigurala minimalna devizna solventnost zemlje prema inozemstvu. 6. POMOĆ ZA OBNOVU STANOVA I KOMUNALNE INFRASTRUKTURE Zbog financiranja minimalnog popravka oštećenih stambenih zgrada i stanova, te komunalne infrastrukture, te osiguranja elementarnog smještaja za više od pola milijuna izbjeglica i prognanika Republici Hrvatskoj je nužna inozemna pomoć od barem 250 milijuna dolara. 7. HUMANITARNA POMOĆ U ovim teškim danima ljudske patnje i gubitaka Republika Hrvatska visoko cijeni pomoć i angažman humanitarnih organizacija, institucija i građana širom Europe i svijeta. Bez te podrške te bi patnje bile neizdržive. Na žalost, kako rat još traje, a dugotrajno otklanjanje njegovih posljedica tek predstoji, humanitarna pomoć će i dalje biti prijeko potrebna, čak još intenzivnija i bolje organizirana. Vlada Republike Hrvatske će pojačati napore koordinacije u vezi s tim, očekujući pomoć i od nadležnih institucija EZ. U nadi punog razumijevanja i efikasne suradnje u zaustavljanju rata i otklanjanja njegovih posljedica", stoji na svršetku u Memorandumu Vlade Republike Hrvatske o primjeni Rimske deklaracije o Jugoslaviji, kojeg je potpisao predsjednik hrvatske Vlade dr.Franjo Gregurić. (Hina) mc 221758 MET nov 91