ZAJEDNIČKA SJEDNICA SVIH VIJEĆA SKUPŠTINE SLOVENIJE -UVODNO IZLAGANJE D. RUPELA

-UVODNO IZLAGANJE D. RUPELA LJUBLJANA, 20. studenoga (Hina) - Na skupnoj sjednici svih vijeća slovenske Skupštine danas se raspravlja o međunarodnoj aktivnosti Slovenije u vezi s Haškom konferencijom o Jugoslaviji i sudjelovanju slovenske delegacije na njoj. U uvodnom izlaganju ministar vanjskih poslova dr. Dimitrij Rupel govorio je o potrebi usklađena vanjskopolitičkog nastupa, diplomatskoj aktivnosti svojeg ministarstva, rizicima u osamostaljivanju Slovenije i suzdražanosti međunarodne politike. S tim u vezi Rupel je ustvrdio da je teorija o "prodoru Četvrtog Reicha" na ovaj prostor "došla iz nekih zapadnoeuropskih krugova, koji su donedavna podupirali jedinstvenu Jugoslaviju, odnosno Veliku Srbiju, kao protutežu teutonskoj opasnosti. On je dodao da se u novije vrijeme jugoslavenska kriza zaoštrila širenjem rata u Hrvatskoj, jer "jugoslavenska odnosno srpska soldateska sustavno uništava gospodarske, vjerske i kulturne objekte te materijalna dobra", uništavajući nevino civilno stanovništvo. Po Rupelovu mišljenju djelovanje međunarodne zajednice u Jugoslaviji kasni i nedjelotvorno je zbog razlika među članicama u strateškim i političkim ciljevima pojedinih zemalja glede ovog prostora, navevši da je njima važnija suglasnost zapadnih zemalja nego blagostanje jugoslavenskih republika. "Možemo pretpostaviti čak i to da bi mnogima odgovaralo kad bi se Europa podijelila glede Slovenije i Jugoslavije, jer bi tako podijeljena bila prisiljena pristati na status quo ... Riječ je o tome da je ujedinjena Europa prejaka, a za mnoge i prejaka", rekao je Rupel. Ministar Rupel je ustvrdio da europski dokumenti nisu imenovali agresora, a "jugoslavenski generali i srbijansko vodstvo arogantno prkosi mirovnim nastojanjima Europe i ostvaruju svoj memorandumski plan velike Srbije". Rupel je istaknuo da je u Jugoslaviji riječ o ratu dviju država te da "Europa često izjednačuje žrtve i agresore i tako napadače potiče na nastavak osvajačkog rata". Govoreći o sankcijama EZ protiv Jugoslavije Rupel je delegate upozorio na činjenicu da će one objektivno pogoditi više Sloveniju i druge kooperativne republike nego samu Srbiju, ali je dodao da ima diplomatska uvjeravanja da će do 2. prosinca biti ostvarene pozitivne sankcije prema Sloveniji. On je zanijekao legitimnost saveznim organima u predstavljanju Jugoslavije, govorio o nastojanju Slovenije da održava bilateralne odnose, ali ne i čvršće institucionalne veze s republikama, inzistiraći na subjektivitetu u međunarodnom priznanju. Slovenija želi da se što prije nastavi i ubrza rad Haške konferencije, osobito o sukcesiji pravnog naslijeđa bivše Jugoslavije i razdruživanju. "Odričemo legitimnost ostacima saveznih organa jer Jugoslavija kao država i federacija nakon ustavnog udara predstavnika dviju republika u Predsjedništvu SFRJ više ne postoji, a JNA djeluje potpuno samovoljno i u skladu s interesima politike Republike Srbije", dodao je Rupel, kazavši da treba blokirati odnosno zaštititi devizne rezerve Narodne banke Jugoslavije, kojoj bi se u ovom vremenu moralo onemogućiti raspolaganje imovinom SFRJ. Na zasjedanju u Haagu trebalo bi što prije, drži Rupel, raspravljati o zaštiti manjina, pri čemu Slovenija ostaje na "visokim standardima zaštite i pristaje na međunarodnu kontrolu", te o priznanju onih republika koje to žele i pitanju sukcesije i diobene bilance, pri čemu je stajalište Slovenije da su sve republike nasljednice SFRJ. Rupel je zamolio skupštinske zastupnike da prihvate izlaganje i ovlaste slovensku delegaciju da sudjeluje u radu Haške konferencije. Delegat Borut Pahor (SDP) drži da se Slovenija i dalje mora zauzimati za međunarodno priznanje, ali "mora izbjegavati da zbog nje izbije raskol u Europskoj zajednici", da pritom djeluje usklađeno s Hrvatskom te pojača procese "harmonizacije s procesima u Europi". Peter Glavič iz Liberalno-demokratske stranke upozorio je da posljednji događaji u ratu, osobito pad Vukovara, sada osim Hrvatske destabiliziraju BiH, pa i Sloveniju, ali i prostore izvan jugoslavenskih granica, "jer su interesi Europe različiti a njezini mehanizmi prespori". Dodao je da bi međunarodna zajednica morala dati garancije kojima će spriječiti težnje za stvaranjem velike Srbije i priznati suverene države. Predstavnik Liberalne stranke Vitomir Gros suprotstavio se dosadašnjem načinu rada slovenske delegacije u Haagu, upozorivši na tragediju Vukovara i Dubrovnika, jer "Europa pred činjenicama zatvara oči i još govori o nekakvom etničkom sukobu u Jugoslaviji". Delegat Danijel Starman (DEMOS) upitao je zašto delegacija Slovenije u Haagu nema u sastavu i predsjednika Skupštine dr. Franca Bučara, "iako je najprije bilo predviđeno da u njoj budu predsjednici vlade, parlamenta i predsjedništva". (Hina)dd 201301 MET nov 91