JELJCIN ŠTITI RUSIJU RADIKALNIM GOSPODARSKIM MJERAMA

MOSKVA, 18. studenog (Reuter/Hina) - Ruski predsjednik Boris Jeljcin, u nastojanju da obrani svoju veliku republiku od ekonomskog kaosa koji u sve većoj mjeri zahvaća Sovjetski Savez, poduzeo je korake za uspostavljanje čvrste kontrole nad mehanizmima središnje gospodarske vlasti. U nizu nedavno izdanih dekreta, Jeljcin je jasno stavio na znanje da je Rusija spremna ići naprijed u radikalnim reformama i to u prvom redu prema vlastitim uvjetima. Dekret uključuje rusku nadležnost nad štampanjem novca na području te republike, što se smatra ključem za obuzdavanje inflacije koja je izmakla svakoj kontroli, preuzimanje vlasništva bivših središnjih ministarstava, te preuzimanje odgovornosti za vanjsku trgovinu. Ostali ključni elementi Jeljcinovih odredaba odnose se na preuzimanje pune kontrole Rusije nad svojim rezervama zlata, dijamanata i nafte, uključujući ograničenja izvoza kako bi se ove zime jamčila dostatna opskrba domaćeg tržišta. Bit svih dekreta je zaštita trajnog odlijevanja ruske imovine u ostale republike koje mnogi ovdje već zovu "bivši Sovjetski Savez". Te bi mjere također trebale poduprijeti vjerodostojnost izjava Rusije da može otplatiti svoj dio vanjskog duga Sovjetskog Saveza, kao i da može podmiriti sve račune za potreban uvoz hrane i potrošačke robe. Rusija i tri ostale velike sovjetske republike, Ukrajina, Bjelorusija i Kazahstan, opetovano su izjavile da će platiti svoj dio sovjetskog vanjskog duga, istovremeno ističući da više ne preuzimaju odgovornost za nove kredite koji se ugovoraju bez njihove suglasnosti. Partneri na Zapadu u sve su većoj mjeri zabrinuti da im Sovjetski Savez neće vratiti dugove. Italija je primjerice zaustavila obećane izvozne kredite u vrijednosti od nekoliko milijardi američkih dolara, tražeći da se prethodno zaključi međunarodni sporazum o tome tko će vratiti sovjetski vanjski dug. Jeljcin je također ublažio ograničenja u vanjskoj trgovini i dao svim stanovnicima Rusije pravo na otvaranje deviznih računa. Jeljcin je također dekretom odredio da se "tečaj rublja spram inozemnim valutama, određen od strane državne banke SSSR-a, ne primjenjuje na terotoriju Rusije". Od 1. siječnja 1992. godine poništavaju se također sve odluke sovjetskih vlasti, uključujući i one koje bi mogao donijeti sovjetski predsjednik Gorbačov, glede deviznih odbitaka za središnju vladu, kao i sve savezne uvozne i izvozne pristojbe. Poduzeća koja su do sada morala prodavati dio svojih deviznih prihoda sovjetskoj državnoj banci, prodavat će ih sada Rusiji koja će tako steći vlastite devizne rezerve za otplatu dugova i podmirivanje uvoza. Glede izvoza nafte i naftnih derivata, određene su izvozne kvote koje se odnose i na izvoz nafte u ostale sovjetske republike, a stupaju na snagu 1. prosinca ove godine. Republika Rusija proizvodi 90 posto sovjetske nafte. Proizvodnja nafte ove će godine pasti na 500 milijuna tona spram 570 milijuna tona lani. Izvoz nafte također je pao od 99 milijuna tona prošle godine na 50 milijuna tona u ovoj godini. (Hina) sj 181052 MET nov 91