KUČAN O POSJETU BONNU, HAAGU I SANKCIJAMA

LJUBLJANA, 12. studenoga (Hina) - Posjet Bonnu na njemački poziv, koji bi morao uslijediti poslije njemačko-francuskog sastanka na vrhu ovog tjedna i na kojem će ove dvije države uskladiti svoju politiku prema jugoslavenskoj krizi, mogao bi za Sloveniju biti odlučujući sa stajališta njenog interesa za diplomatskim priznanjem, obavijestio je danas Milan Kučan članove Komisije za međunarodne odnose Skupštine Slovenije, koja je razmatrala haški mirovni proces. Kučan je članove informirao i o svom razgovoru u ponedjeljak s njemačkim ministrom vanjskih poslova H. D. Genscherom, koji mu je pružio jamstva da će pozitivne mjere Europske zajednice prema "kooperativnim republikama" biti donijete 1. prosinca, a do onda će se Italija i Njemačka kao najvažniji vanjskotrgovački partneri Slovenije potruditi da Slovenija što bezbolnije ekonomski preživi to razdoblje. Prema Kučanovim riječima, Genscher mu je u razgovoru rekao da je posjet hitan i potreban, ali do njega mora doći poslije njemačko-francuskog sastanka, kako bi se u pogledu ubrzanog priznanja Slovenije i Hrvatske izbjegao raskol i optužbe u Europske zajednice da Njemačka takvo priznanje želi isposlovati na silu. Genscher je također iznio molbu da Slovenija ostane uključena u haški mirovni proces, te upozorio na potrebu zakonodavnog uređenja pitanja manjina, kako u Sloveniji tako i u Hrvatskoj. Kučan je od komisije dobio podršku u pogledu ovakvih ishodišta za razgovore slovenske delegacije u Bonnu i u pogledu nastavka haške konferencije, s napomenom da Slovenija ne može odustati od plebiscitne odluke. Kučan je upozorio da i Rimska deklaracija dvanaestorice izričito spominje pitanje manjina kao uvjet za priznanje. Verificirano stajalište o haškim pregovorima donijet će i slovenski parlament na svom slijedećem zasjedanju. Kučan je upozorio i na potrebu da slovenska diplomacija u svojoj aktivnosti pokrije i neke "bijele mrlje", kao što su Velika Britanija i Francuska. Također je, u vezi s današnjom izjavom Janeza Drnovšeka o razgovorima s J. Poosom, istaknuo potrebu koordiniranog nastupa prema komisiji Europske zajednice. Iz onoga što je na sjednici rekao slovenski predsjednik, te iz krugova bliskih njegovu kabinetu, može se zaključiti da Genscher drži da neće doći do istodobnog priznanja Slovenije i Hrvatske od strane svih članica Europske zajednice, nego samo od jednog kruga država u početku, a posjet Bonnu u Sloveniji se drži kao akcija njemačkog ubrzavanja postupka priznanja. Kučan je također iznio mišljenje da bi dolazak jugoslavenske krize pred Vijeće sigurnosti Ujedinjenih naroda produžio cijeli postupak priznanja, jer tamo manje poznaju jugoslavensku problematiku, i jer su odnosi snaga drukčiji. Upozorio je tom prigodom na pokušaj prebacivanja jugoslavenskih deviznih rezervi u Kinu, što je prema nekim informacijama, kako je rekao, bilo namijenjeno kupnji oružja i rezervnih dijelova. Kučan se osvrnuo i na nedavni "na brzu ruku najavljeni" i neslužbeni posjet talijanskog predsjednika F. Cossige u Sloveniji. "Među ostalim je tom prigodom", kaže Kučan, "Cossiga objasnio da je tim gestom unatoč kritikama u Italiji htio Sloveniju izvući iz informativne sjene nastale zbog nastavka rata u Hrvatskoj, za koji da Cossiga drži da se neće tako jednostavno zaustaviti, te da je njegov pristanak da jugoslavenski tenkovi iz Slovenije odu preko Trsta bio samo zamišljen kao što brže rješavanje problema. U pogledu sankcija Europske zajednice, Kučan je naveo elemente na temelju kojih očekuje da se Sloveniju ne može ocijeniti kao "nekooperativnu", osim ako se sankcijama ne bi želio isposlovati pritisak da svi prihvate jedan model budućih odnosa među republikama. "Takvog pritiska i tumačenja sankcija za sada još nije bilo", iznio je Kučan. Sankcije su dakle zamišljene kao sredstvo za prestanak rata, u tom smislu bila su posvećena i sva Carringtonova nastojanja na zadnjem haškom zasjedanju. U tom smislu Kučan je pozitivno ocijenio zadnju Carringtonovu izjavu o "obje strane koje moraju poštovati primirje", jer to znači da su u sukobu Hrvatska i Srbija, iako potonja tvrdi da ona nije u tom ratu, te tvrdnju od strane Carringtona objavljenu jučer, da je priznanje Hrvatske i Slovenije neizbježno. U pogledu zahtijeva pučističkog dijela Predsjedništva SFRJ o slanju plavih kaciga u Hrvatsku, Kučan je rekao da se radi o zahtjevu samo dviju republika odnosno njihovih predstavnika, te da to Predsjedništvo ne možemo zvati "polovičnim". Kučan je komentirao i nedavnu Mamulinu izjavu o tome da sporazumi govore o povratku JNA na slovensku granicu, što bi se moglo tumačiti i tako da u slučaju neuspjeha haškog procesa sve stvari opet dolaze na početak i da priznanja republika, koje to žele još neće biti. Zato je upozorio da takva stajališta treba uzimati u obzir. Kučan je, govoreći o zadnjoj konferenciji u Den Haagu, također upozorio na apsurdnost srbijanskih zahtjeva da za srpsku manjinu u Hrvatskoj traži ona prava koja negira manjinama u Srbiji i ne pristaje niti na razgovor o tome. Prema Kučanovim riječima, kosovski "orah" još nije došao na dnevni red u Den Haagu, "tvrdi orah kojeg se Evropa boji". Zahtjevi za uređenjem statusa manjina, koji dolaze iz Europe, zaključili su na komisiji, odnose se samo na autohtone manjine u Sloveniji - madžarsku i talijansku, koje već i sada imaju visoki stupanj zaštite, a pitanje će cjelovito biti riješeno i posebnim člankom u slovenskom novom ustavu, kojim im se daje sva potrebna prava osim legislativne vlasti, jednako kako to imaju i druge europske zemlje. Na sjednici je još bilo riječi o problematici izbjeglica iz Hrvatske, te inicijativi o priznanju referendumske odluke Albanaca na Kosovu, te akcije za pokretanje procesa protiv ratnih zločinaca u Hrvatskoj pred međunarodnim forumima. (Hina) dd 121418 MET nov 91