HININ SVJETSKI SERVIS POSEBNIH I EKSKLUZIVNIH DOPISA

Nadnaslov: Tisuće državljana Jugoslavije traži azil u Njemačkoj Naslov: Najviše azilanata stiže iz Jugoslavije Podnaslov: "Nisam više želio pucati na ljude", kaže Milan koji nakon dugo oklijevanja priznaje da je srpske nacionalnosti Piše: Kim BUENTEMEYER, AFP KOLN - Nakon što je u Hrvatskoj ratovao četiri mjeseca Milan (31) iz Jugoslavije doputovao je u petak brodom koji je Rajnom stigao u Koln, gdje njemačke vlasti smještaju one koji zahtijevaju azil. "Ja sam dezerter", priča mladić koji tek nakon dosta oklijevanja priznaje da je Srbin. "Nisam više želio pucati na ljude, nema nikakva razloga da to činim", dodaje on. Prije dva tjedna Milan je još bio na fronti u Okučanima gdje se već nekoliko mjeseci vode žestoke borbe između hrvatskih snaga i federalne vojske. Rekavši nadređenom oficiru da ide vidjeti svoje rođake u obližnjem selu, naspustio je svoju jedinicu i pobjegao u Banju Luku, odakle je autobusom koji jugoslavenske građane zaposlene u Njemačkoj prevozi iz Banje Luke izravno u Koln. Milan nije jedini koji se ne želi vratiti u svoju zemlju rastrganu ratom i koji traži politički azil u Njemačkoj. Samo prošlog mjeseca bilo ih je 14.744 a cijele prošle godine 22.114. Jedan rukovoditelj u humanitarnoj organizaciji Amnesty International tvrdi kako ima još barem 20.000 jugoslavenskih izbjeglica koji su, otkako je počeo rat, stigli u Njemačku s turističkim vizama. No dok je prošle godine svega 0,7 posto potencijalnih azilanta uspjelo dobiti politički azil, Milan barem ima priliku ostati u Njemačkoj. Čak 15 regionalnih ministara unutarnjih poslova odlučilo je u petak, 8. studenog, da više neće protjeravati građane iz Hrvatske te da će pomno razmotriti slučajeve dezertera federalne vojske i Albanaca s Kosova. Ta odluka, koja će biti na snazi idućih šest mjeseci, produljit će se ako se rat nastavi, potvrdio je federalni ministar unutarnjih poslova Wolfgang Schaeuble. "Vratim li se u Jugoslaviju, mogao bih dobiti barem 10 godina zatvora", kaže Milan. On je, naravno, čuo kako su stranci u Njemačkoj meta nasilnika i rasista, ali tvrdi kako se "ničega ne boji". "Vidio sam kako svinje žderu ljudske leševe, čega se više mogu bojati!", uzvikuje. Provest će dvije ili tri noći na brodu "Basilei" prije nego ga prebace na drugo mjesto. Čim je došao u Koln, gdje su mu jugoslavenski građani na željezničkoj postaji rekli da se može javiti na brod "Basileu", prvi put su ga pozvale savezne vlasti zbog zahtjeva za azil. Nakon drugog razgovora s pokrajinskim vlastima dobit će mjesto u logoru gdje će pričekati konačnu odluku. U najboljem slučaju bit će to za šest tjedana, no mnogi čekaju i godinu dana dok se ne odluči o njihovoj sudbini. Na jugoslavenske građane otpada 22 posto svih podnosilaca zahtjeva za azil u Njemačkoj. Na "Basilei" susreću se u prolazu Srbi, Hrvati, Albanci i Romi, koji svakodnevno pristižu. Za njih je zadužen samo jedan djelatnik socijalne službe. Peter Brachschoss priznaje kako rijetko ima vremena razgovarati s ljudima koji u biti ne ostanu više od dvije do tri noći na brodu. "Dobiju mjesto u kabini s četiri ležaja, imaju tri obroka na dan i deset DEM za tri dana", kaže Brachschoss koji je prilično skeptičan glede njihovih izgleda da dobiju status političkih izbjeglica, u čemu uspije zapravo samo sedam posto podnositelja zahtjeva za azil. Od 52.000 jugoslavenskih podnesaka od početka godine priznato je samo dva posto. Milan nije ništa manje optimističan: "Spreman sam na svaki posao. Sve što mi se sada čini bitnim, jest to da sam iznio čitavu glavu." (Hina) fs 121410 MET nov 91