PRIHVAĆENE UREDBE SA ZAKONSKOM SNAGOM

ZAGREB, 8. studenoga (Hina) - Nakon zatvorenog dijela zajedničke sjednice sva tri saborska vijeća, u nastavku rada otvorenom za javnost zastupnici su najprije potvrdili tri uredbe sa zakonskom snagom, koje je, na temelju ustavnih ovlasti u vremenu izmedu dva saziva Sabora donio Predsjednik Republike. Riječ je o Uredbi o činovima, dodjeli činova, promaknućima u viši čin, te provoQenju i odorama pripadnika oružanih snaga Republike Hrvatske, Uredbi o odredenim pravima vojnih invalida i članova njihovih obitelji, te Uredbi o informativnoj djelatnosti za vrijeme ratnog stanja ili u slučaju neposredne ugroženosti nezavisnosti i jedinstvenosti Republike Hrvatske. Kraću raspravu izazvala Uredba o informativnoj djelatnosti, kojom se utvrduje ustrojstvo i ovlasti državnog tijela za informiranje, te pravila postupanja izvora informacija i sredstava priopćavanja za vrijeme ratnog stanja ili neposredne ugroženosti, nezavisnosti i jedinstvenosti Republike Hrvatske. Propisuje se da djelovnje sredstava priopćavanja, te rad domaćih i stranih novinara uskladuje i nadzire Informativni štab Republike Hrvatske, kojeg čine ministar informiranja, koji ujedno i rukovodi njegovim radom, osobe koje imenuje Vlada i stručnjaci masovnog komuniciranja, koje imenuje ministar informiranja. Priopćenja informativnog štaba radijske i televizijske postaje obvezne su objaviti odmah, a novine i druge neredovite tiskovine u prvom slijedećem izdanju. U slučaju nepridržavanja ove odredbe za krivično djelo zatvorom do jedne godine kaznit će se glavni i odgovorni urednik. Informativni štab ovom uredbom može imenovati direktore poduzeća i organizacija informativne djelatnosti u državnom ili društvenom vlasništvu, te glavne i odgovorne urednike sredstava priopćavanja. Za izvještavanja s ratnih područja dozvolu domaćim i inozemnim novinarima daju zapovjedništva obrane na tim područjima. Informacije o oružanim snagama Republike Hrvatske i drugim pitanjima od posebnog značaja za obranu novinari mogu objavljivati samo ako dobiju odobrenje osobe zadužene za informiranje u zapovjedništvima, stožerima, jedinicama i ustanovama oružanih snaga. U slučaju nepridržavanja ove odredbe i na taj način nanošenja teže štete interesima obrane zemlje, novinar koji objavi takvu informaciju kaznit će se za krivično djelo zatvorom do pet godina. Uredbom se zabranjuje rasparčavanje tiska, emitiranje radijskih i TV-priloga, te promet i prikazivanje filmova u kojima se: objavljuju dokumenti ili podaci o oružanim snagama Republike Hrvatske ili o obrani koji su vojna tajna, poziva na nasilnu promjenu ustanvog ustrojstva Hrvatske ili objavljuju informacije štetne za obranu zemlje. Rješenje o takvoj zabrani donosi Ministarstvo informiranja ili, u slučaju da se sredstva priopćavanja rasparčavaju samo na dijelu područja Hrvatske, općinsko tijelo nadležno za informiranje. Odluka o zabrani dostavit će se MUP-u s nalogom da oduzme sve primjerke tiska, tonskog, video ili filmskog priloga, a prekršitelj će se za krivično djelo kazniti zatvorom do tri godine. Ako Ministarstvo informiranja najmanje dva puta zabrani sredstvo priopćavanja, može ga i ukinuti, a u slučaju da se i nakon odluke nastavi s izdavanjem, počinitelj će se kazniti za krivično djelo zatvorom do pet godina. Prema odredbama uredbe informacije inozemnih novinara mogu podlijegati cenzuri, a o uvodenju i načinu provedbe odlučuje Informativni štab. Uz dozvolu Ministarstva informiranja u Republici Hrvatskoj može se reemitirati inozemni radijski TV-program, ali ako se reemitira bez dozvole kazna za krivično djelo je zatvor do jedne godine. Saborski zastupnici primili su na znanje i izvješće Vlade Republike Hrvatske o razlozima donošenja i učincima uredbi, kojima, na temelju saborskih ovlasti vlada uređuje pojedina pitanja iz djelokruga rada Sabora. Radi se o Uredbi o preuzimanju i prijenosu željezničkih pruga, Uredbi o korištenju sredstava amortizacije, stanova i stambenih zgrada, Uredbi o dodjeli obveznica Republičkom fondu zdravstvenog osiguranja i zdravstva Hrvatske, te Uredbi o upravljanju nacionalnim parkovima. Saborski su zastupnici prihvatili i prijedlog svoje Komisije za izbor i imenovanja i u Komisiju za utvrdivanje ratnih i poratnih žrtava, osnovanu na temelju Zakona o utvrQivanju ratnih i poratnih žrtava Drugog svjetskog rata, imenovali za predsjednika komisije Vicu Vukojevića, predsjednika Društveno-političkog vijeća, za potpredsjednike zastupnike Gordanu Turić, Kazimira Svibena i Ivana Matiju, te za članove komisije po sedam zastupnika iz svakog od tri vijeća. Zastupnici su usvojili i Ustavni zakon o izmjenama Ustavnog zakona za provedbu Ustava Republike Hrvatske, kojim se rok za uskladivanje cjelokupnog republičkog zakonodavstava s Ustavom produžuje za šest mjeseci, od 22. prosinca 1991. do 30. lipnja 1992. Ujedno su na prijedlog zastupnika Željka Mažara obvezali Vladu da do s1ijedećeg zasjedanja Sabora zastupnicima podnese program usklađivanja ukupnog zakonodavstva s Ustavom. Usvajanjem Ustavnog zakona završena je zajednička sjednica Sabora Republike Hrvatske, a Sabor je nastavio rad skupnom sjednicom na kojoj se pred zastupncima nalazi tridesetak zakonskih prijedloga. Po završetku skupne sjednice uslijedit će još jedna zajednička sjednica sva tri saborska vijeća na koje će saborskim zastupnicima biti predloženi zaključci prve točke dnevnog reda zajedničke sjednice, a čija je tema bila aktualna politička situacija u Hrvatskoj nakon 10. listopada 1991. i medunarodni položaj Hrvatske. (Hina)mc