ROBERT GATES - ŠPIJUN KOJI JE IZIŠAO IZ HLADNOG RATA

WASHINGTON, 6. studenoga (Reuter/Hina) - Robert Gates (Robert Gejts) je novi šef špijuna Sjedinjenih Američkih Država. Veteran hladnog rata, sada mora američku špijunsku službu prilagoditi potrebama novog doba. Gates je sada zamjenik savjetnika za nacionalnu sigurnost u Bijeloj kući. Senat je u utorak potvrdio njegovo imenovanje za Bushova novog direktora središnje špijunske ogranzacije - CIA-e. Na tom će mjestu Gates (48) voditi CIA-u, a usmjeravat će i rad desetak drugih špijunskih organizacija, poput Agencije za nacionalnu sigurnost, koja se bavi elektroničkim špijuniranjem, te Agencije za obrambenu špijunažu. On je prvi profesionalni analitičar špijunaže koji je došao do toga rukovodnog mjesta. Nema iskustva u tajnim operacijama CIA-e, a to je i područje koje kani ograničiti. Čak mu i njegovi protivnici priznaju da je vrlo inteligentan te da ima zavidne organizacijske sposobnsti. Prije no što je Senat potvrdio imenovanje, Gates je proživio protuslovno četveromjesečno razdoblje u kojem su ga ocjenjivali na temelju starih grešaka i neprijatelja koje je stekao penjući se kroz strukture CIA-e. Osim optužaba da je od Kongresa krio aferu Irangate, teretili su ga da je osamdesetih godina dotjerivao špijunska izvješća prilagođujući ih tvrdoj liniji tadašnje Reaganove antisovjetske administracije. Kad je Gates godine 1966. pristupio CIA-i, imao je 24 godine. Ranih osamdesetih, kad je direktorom bio William Casey (Uiljem Kejsi), munjevito se uspinjao. Njegovi protivnici tvrde da je upravo u to doba pridonio Caseyevim i Reaganovim konzervativnim antisovjetskim pogledima. Često navođeni primjeri su i studije o tome stoji li Moskva iza atentata na papu Ivana Pavla II. i iza međunarodnog terorizma, te kani li Moskva iznenada napasti Iran. Kad se u listopadu pojavio pred senatskom komisijom za špijunažu, a bivši kolege iz CIA-e spomenuli te studije, Gates je uspio odbiti optužbe kao neutemeljene. No obećao je da će se, izaberu li ga, pozabaviti pitanjem "prevelike politizacije špijunskoga posla". Izjavio je da se nakon hladnog rata struktura i uloga CIA-e moraju promijeniti, obećavši da će prihvatiti otvoreni, konzultativni pristup svojega umirovljenog prethodnika Williama Webstera (Uiljem Uebster), a ne tajnovitost Williama Caseya. Gates je ostavio svoj trag u radu CIA-e osamdesetih godina. Od 1982. do 1986. bio je glavni analitičar, a od 1986. do 1989. Caseyev glavni zamjenik. Slovio je kao pametan i zahtjevan šef kome su rijetki podređeni bili dorasli. "Izbor šefa američke špijunaže nije natjecanje u popularnosti i zasigurno ja ne bih pobijedio u popularnosti u CIA-i, izjavio je kad su bivši kolege napali njegov dosje. Izjavio je da će restrukturiranje Agencije biti njegov prvi zadatak. "CIA se mora vidljivo promijeniti ili će se suočiti sa sve većim osjećajem da je nepotrebna", rekao je na uobičajenom saslušanju prigodom imenovanja. Tijekom karijere Gates je selio iz CIA-e u Bijelu kuću i natrag. U Bijeloj je kući bio i u republikanskoj i u demokratskoj administraciji, kad su predsjednici bili Gerald Ford (Džerald Ford), Jimmy Carter (Đimi Karter), Ronald Reagan (Ronald Regan) i George Bush (Džordž Buš). (Hina)mć 060727 MET nov 91