Nadnaslov: 100 godina proizvodnje armenskog konjaka
Naslov: Armenija se još uvijek ponosi "Churchillovim najdražim konjakom"
Podnaslov: Konjak "Dvin" mnogo je puta podmazao diplomatske kotače
Piše: Mark TREVELYAN, Reuter
EREVAN - Svijet pamti Winstona Churchilla po njegovoj spasonosnoj pobjedi i
cigari, a Armenci po njegovoj ljubavi prema njihovu konjaku.
Radnici armenske tvornice konjaka rado će ispričati poneku zgodu iz života
velikog britanskog državnika jer, kažu, njihov je konjak toliko puta
podmazao diplomatske kotače.
Kada su se 1943. godine u Iranu sastali britanski, sovjetski i američki
leaderi, Churchill je upitao Staljina je li mu donio njegov najdraži konjak
"Dvin". Na Staljinov potvrdan odgovor, Churchill je komentirao: Onda smo
riješili sva sporna pitanja bez svađa. A tako je i bilo", kaže Petrosjan,
službenik koji već 35 godina radi u izvoznom odjeljenju tvornice.
Činjenice je doduše teško razmrsiti iz klupka mitova, ali jedna stvar
stoji. Armenija već stotinu godina proizvodi svoj fini konjak.
Tvornica u Erevanu, glavnom gradu, proizvodi nekih devet milijuna boca
godišnje i prodaje trećinu u inozemstvu, uglavnom u SAD, Japanu, Britaniji,
Njemačkoj, Skandinaviji i istočnoj Europi.
Priroda je Armeniju obdarila svim preduvjetima za dobar konjak: sunce,
klima, voda i kamenita područja na kojima raste vinova loza... a zatim je
potreban još samo dobar majstor za pripremu.
Konjak se radi od opojnog bijelog alkohola koji se destilira iz grožđa a
zatim mora odležati u hrastovim bačvama najmanje tri godine, katkada i
nekoliko desetljeća.
"Bez orahovine nema konjaka. Orah mu daje boju, okus, aromu i buke," kaže
Petrosjan.
U dvorištu spomenik Markaru Sedrakjanu, Armencu i valjda jedinom
stručnjaku za konjak komu je ikada dodijeljena prestižna titula
socijalističkog heroja rada.
Još poneki ostaci socijalističke ikonografije podsjećaju na duga
desetljeća socijalizma. "Rad oplemenjuje čovjeka", kaže natpis na pogonu
za punjenje. "Kvaliteta armenskog konjaka je spoj prirode, rada i
nadahnuća", poručuje drugi.
Tvornica danas zapošljava 300 ljudi i još je uvijek u državnim rukama.
Nema izgleda da uskoro prijeđe u privatni sektor. A bilo bi dobro, jer
problema ima. Radnici vjeruju da će se sve jednoga dana promijeniti, kada
Armenija zaista postane neovisna. Grožđe za prvoklasni konjak dobija se iz
Armenije. No za piće nešto slabije kvalitete valja ga uvesti. Dosad se
dopremalo centralistički, preko Moskve. Danas, u sveopćem sovjetskom
kaosu, ti su kanalil presušili.
Kada budemo neovisni, dobavljat ćemo grožđe s Cipra, Bugarske, Francuske",
kažu radnici.
"Dvin je pravo ime za žestoko piće - oporo, jako i oštro poput naših
armenskih planina", kaže Petrosjan, te dodaje, "zato je Churchill i živio
tako dugo (umro u 90-toj)".
Najstarija rezerva potječe iz 1902. godine. No jedna druga godina dovodi
osoblje u nedoumicu. Rezerva iz 1917. treba se naime otvoriti za proslavu
stogodišnjice Oktobarske revolucije. No da li će se 2017. godine takvo
što još uopće slaviti?
"Nema veze, kažu radnici, tvornica koja se ponosi stogodišnjom tradicijom
uvijek će naći razlog za slavlje".
(Hina)
061524 MET nov 91
Šef Hezbolaha: Sporazum o prekidu vatre u Gazi ukazuje na upornost otpora
DP-ov kandidat za gradonačelnika Zagreba Željko Marušić povukao kandidaturu
Kvar zamrzivača uzrok požara kod dječjeg vrtića u Sarvašu
Penava: Dabrina ostavka rezultat svijesti da najviši dužnosnici moraju biti primjer
Obavijest korisnicima: Izjava za medije predsjednika SDP-a Siniše Hajdaš Dončića
Australian Open: Kraj za Pavića i Stojanović
Iran: Dvojica sudaca Vrhovnog suda ubijena iz vatrenog oružja u Teheranu
Nesreću na autocesti A3 izazvao 80-godišnjak zbog vožnje u suprotnom smjeru
Znanstvenik stvara mirise koji pomažu policiji riješiti stare neriješene slučajeve
Australian Open: Dodig i Mansouri zaustavljeni u 2. kolu