FILTER
Prikaži samo sadržaje koji zadovoljavaju:
objavljeni u periodu:
na jeziku:
hrvatski engleski
sadrže pojam:

HININ SVJETSKI SERVIS POSEBNIH I EKSKLUZIVNIH DOPISA

Nadnaslov: 100 godina proizvodnje armenskog konjaka Naslov: Armenija se još uvijek ponosi "Churchillovim najdražim konjakom" Podnaslov: Konjak "Dvin" mnogo je puta podmazao diplomatske kotače Piše: Mark TREVELYAN, Reuter EREVAN - Svijet pamti Winstona Churchilla po njegovoj spasonosnoj pobjedi i cigari, a Armenci po njegovoj ljubavi prema njihovu konjaku. Radnici armenske tvornice konjaka rado će ispričati poneku zgodu iz života velikog britanskog državnika jer, kažu, njihov je konjak toliko puta podmazao diplomatske kotače. Kada su se 1943. godine u Iranu sastali britanski, sovjetski i američki leaderi, Churchill je upitao Staljina je li mu donio njegov najdraži konjak "Dvin". Na Staljinov potvrdan odgovor, Churchill je komentirao: Onda smo riješili sva sporna pitanja bez svađa. A tako je i bilo", kaže Petrosjan, službenik koji već 35 godina radi u izvoznom odjeljenju tvornice. Činjenice je doduše teško razmrsiti iz klupka mitova, ali jedna stvar stoji. Armenija već stotinu godina proizvodi svoj fini konjak. Tvornica u Erevanu, glavnom gradu, proizvodi nekih devet milijuna boca godišnje i prodaje trećinu u inozemstvu, uglavnom u SAD, Japanu, Britaniji, Njemačkoj, Skandinaviji i istočnoj Europi. Priroda je Armeniju obdarila svim preduvjetima za dobar konjak: sunce, klima, voda i kamenita područja na kojima raste vinova loza... a zatim je potreban još samo dobar majstor za pripremu. Konjak se radi od opojnog bijelog alkohola koji se destilira iz grožđa a zatim mora odležati u hrastovim bačvama najmanje tri godine, katkada i nekoliko desetljeća. "Bez orahovine nema konjaka. Orah mu daje boju, okus, aromu i buke," kaže Petrosjan. U dvorištu spomenik Markaru Sedrakjanu, Armencu i valjda jedinom stručnjaku za konjak komu je ikada dodijeljena prestižna titula socijalističkog heroja rada. Još poneki ostaci socijalističke ikonografije podsjećaju na duga desetljeća socijalizma. "Rad oplemenjuje čovjeka", kaže natpis na pogonu za punjenje. "Kvaliteta armenskog konjaka je spoj prirode, rada i nadahnuća", poručuje drugi. Tvornica danas zapošljava 300 ljudi i još je uvijek u državnim rukama. Nema izgleda da uskoro prijeđe u privatni sektor. A bilo bi dobro, jer problema ima. Radnici vjeruju da će se sve jednoga dana promijeniti, kada Armenija zaista postane neovisna. Grožđe za prvoklasni konjak dobija se iz Armenije. No za piće nešto slabije kvalitete valja ga uvesti. Dosad se dopremalo centralistički, preko Moskve. Danas, u sveopćem sovjetskom kaosu, ti su kanalil presušili. Kada budemo neovisni, dobavljat ćemo grožđe s Cipra, Bugarske, Francuske", kažu radnici. "Dvin je pravo ime za žestoko piće - oporo, jako i oštro poput naših armenskih planina", kaže Petrosjan, te dodaje, "zato je Churchill i živio tako dugo (umro u 90-toj)". Najstarija rezerva potječe iz 1902. godine. No jedna druga godina dovodi osoblje u nedoumicu. Rezerva iz 1917. treba se naime otvoriti za proslavu stogodišnjice Oktobarske revolucije. No da li će se 2017. godine takvo što još uopće slaviti? "Nema veze, kažu radnici, tvornica koja se ponosi stogodišnjom tradicijom uvijek će naći razlog za slavlje". (Hina) 061524 MET nov 91

VEZANE OBJAVE

An unhandled error has occurred. Reload 🗙