EUROPSKA ZAJEDNICA SE DOGOVORILA O SKUPU SANKCIJA PROTIV SRBIJE

BRUXELLES, 4. studenoga (AFP/Reuter/Hina) - Europska Dvanaestorica danas su se u Bruxellesu (Brisel) dogovorila o skupu sankcija protiv Srbije, o kojima će eventualnu konačnu odluku donijeti u petak u Rimu, ako će Srbija nastaviti blokirati konferenciju u Den Haagu, saznaje France presse iz diplomatskih izvora. Francuski ministar vanjskih poslova Roland Dumas (Rolan Dima), izjavio je danas u Bruxellesu da "politički pritisak mora biti čvrst" i da to "proizvede svoju svrhu" sutra, tijekom nove plenarne sjednice Konferencije o Jugoslaviji u Den Haagu. "Ako se ništa ne dogodi (sutra u Den Haagu) i ako mi ustanovimo da su naše nade iznevjerene, da su isti i dalje tvrdoglavi i da je primirje prekršeno, onda ćemo u petak izabrati između predloženih sankcija Europske Komisije", dodao je Dumas obraćajući se novinarima. Dvanaestorica će službenu odluku usvojiti na sastanku na vrhu NATO-a u Rimu. Komisija je predložila više sankcija: poništenje ugovora o ekonomskoj suradnji između EZ-a i Jugoslavije, zamrzavanje financijske imovine Jugoslavije, raskid trgovinskih ugovora, uspostavljanje ograničenja na jugoslavenski izvoz tekstilnih proizvoda, opći embargo, ili naftni ili ograničen na proizvode crne metalurgije, brisanje Jugoslavije sa liste zemalja korisnica općeg sporazuma o povlaštenoj trgovini. Tom popisu sankcija treba dodati i pozitivne mjere koje Dvanaestorica mogu donijeti u korist jugoslavenskih republika koje su spremne surađivati na planu mira, koji će biti iznijet u utorak u Den Haagu. Neke zemlje, među kojima Francuska, izrazile su izvjesne prigovore ovim sankcijama, naročito na njihovu praktičnu primjenu. Francuska je izrazila sumnje u pogledu naftnog embarga, kao i načine primjene odluke o zamrzavanju imovine, objasnio je Dumas. Francuski ministar je izjavio da će Dvanaestorica sazvati Vijeće sigurnosti Ujedinjenih naroda u svezi primjene naftnog embarga protiv Jugoslavije, a već su zatražili od ovog Vijeća da ispita mogućnosti pojačanja embarga na izvoz oružja Jugoslaviji, koji se ne primjenjuje na zadovoljavajući način. Na konferenciji za tisak nizozemski ministar vanjskih poslova Hans van den Broek (Hans fan den Bruk) je rekao: " Nadamo se, zbog upozorenja kojeg danas dajemo, da upotreba sankcija neće biti potrebna." Van den Broek je dodao da su ministri EZ-a pristali na uspostavljanje ekonomske pomoći onim republikama koje sudjeluju u mirovnim naporima. "Želimo da se objavi naša poruka da mi stvarno hoćemo konačni dogovor između svih strana ove Konferencije. Strane moraju preuzeti svoju odgovornost u primjeni primirja, koje je dogovoreno već toliko puta." Britanski ministar vanjskih poslova Douglas Hurd (Daglas Herd) izjavio je da predložene sankcije EZ-a sadržavaju, između ostalog, otkazivanje ugovora iz 1980. o trgovini i suradnji između EZ-a i Jugoslavije, i zadržavanje planova pomoći prema programu PHARE za Istočnu Europu. Njemački ministar vanjskih poslova Hans-Dietrich Genscher (Hans-Ditrih Genšer) izjavio je da čak i ako Srbija da zeleno svijetlo mirovnom planu, sankcije će se upotrijebiti, osim u slučaju stvarne primjene primirja. "Moramo zaustaviti ovu igru u kojoj se oni pojavljuju za pregovaračkim stolom i nastavljaju voditi rat", dodao je Genscher novinarima. Grčka je izjavila, da uzevši u obzir njen zemljopisni položaj, situacija u Jugoslaviji nanosi veliku štetu njenoj privredi, a da bi to primjena sankcija još pogoršala. Prema izjavi jednog diplomate, Grčkoj je u načelu odobrena nadoknada štete. (Hina) 042028 MET nov 91