DRUGA OBLJETNICA HRVATSKE DEMOKRATSKE STRANKE

ZAGREB, 4. studenoga (Hina) - U nazočnosti brojnih političkih, javnih i kulturnih djelatnika, predstavnika političkih stranaka i ostalih gostiju u hotelu "Esplanade" u Zagrebu danas je obilježena druga obljetnica osnutka Hrvatske demokratske stranke. Predsjednik Hrvatske demokratske stranke dr. Marko Veselica u svom govoru uz obljetnicu utemeljenja HDS-a, između ostalog, kazao je da se "u odlučuijućim trenucima za našu domovinu prisjećamo se dramatičnih dana krajem 1988. i početka 1989., kada se stvarala jezgra, koja je uložila mnogo napora i političke volje da bi se utemljila Hrvatska demokratska stranka, koja se skupa s ostalim hrvatskim oporbenim strankama "počela okupljati i djelotvorno profilirati kao kontrapunkt unitaristčkom i sterilnom boljševizmu u Hrvatskoj, ali i pohodu velikosrpskih rasista na hrvatski prostor." Govoreći o prvim počecima opstojnosti ove stranke u hrvatskom višestranačju, dr. Veselica je kazao da su skoro svi ključni nositelji inicijative za formiranje HDS-a bili nekadašnji politički zatvorenici i robijaši u komunističko-srpskim zatvorima, koji su uz ogromne napore, financijske i svake druge, omogućili rad ovakve jedne stranke. "Trenutno", dodao je dr. Veselica, "HDS ima devedeset podružnica u užoj Hrvatskoj i Herceg-Bosni, a nove se osnivaju". "U ovom dvogodišnjem razdoblju", nastavio je Veselica, "velike smo uspjehe postigli u organizaciji stranke u SAD-u, Kanadi i Australiji, te u europskim zemljama, posebno u Njemačkoj, Austriji Švicarskoj, Švedskoj i Francuskoj". Govoreći o sadašnjem ratnom stanju u Hrvatskoj, dr. Veselica je zamjerio hrvatskim vlastima na načinu organiziranja obrane na cjelokupnom ratom zahvaćenom području , te dodao da "Hrvatska nije osigurala sav potencijal,kojim bi se mogao obraniti Vukovar i Dubrovnik", i zauzeo se da se Hrvatska brani integralno, općim, a ne lokalnim ratom, kao i da se brišu sve paravojne oružane snage. Dopredsjednik stranke Ivan Gabelica se također zauzeo da se Hrvatska u obrani svoje nezavisnosti i suvereniteta mora postaviti drukčije, posebno prema Europi koja se neće boriti za hrvatske interese, ako se za to ne izbori sam hrvatski narod, prvenstveno na diplomatskom i ratnom polju. Zatim se zauzeo za cjelovitu obranu Hrvatske, da ne dođe do stvaranja "hrvatskog sjevera" i "hrvatskog juga". (Hina) mc 041501 MET nov 91