SVIJET U 5 SATI

ZAGREB, 23. listopada (Hina) PRAG - Tridesetosam zemalja članica KESS-a su u utorak, na američki prijedlog, odlučili poslati misiju koja će istražiti poštivanje ljudskih prava i prava manjina u Jugoslaviji. Misiju će predvoditi predstavnik kojeg će odrediti predsjednik Vijeća ministara KESS-a, a u njoj će biti jedan predstavnik EZ i jedan predstavnik predsjednika haške konferencije lorda Carringtona. Misija će biti poslana "što je moguće brže" i u prvo vrijeme će posjetiti područja koja su manje zahvaćena borbama, izjavio je novinarima Wilhelm Hoeynck (Njemačka), predsjednik Kriznog komiteta visokih funkcionara ministarstava vanjskih poslova zemalja članica KESS-a. Zemlje članice KESS-a su u novoj, petoj rezoluciji o jugoslavenskoj krizi ponovile "strogu" osudu "opetovanog i flagrantnog kršenja" prekida vatre. One su izrazile svoju volju da podrže sve mirovne napore koje je poduzela međunarodna zajednica, te su uputile hitan poziv svim jugoslavenskim stranama da nastave surađivati u okviru haške konferencije. Krizni komitet KESS-a ponovo će se sastati "čim to situacija u Jugoslaviji bude zahtjevala". AMSTERDAM - Pregovori o planu Europske zajednice za labavu zajednicu jugoslavenskih republika, bit će nastavljeni ovog tjedna po planu, unatoč tome što je jugoslavenska vojska odbila taj prijedlog, objavio je u utorak navečer predstavnik nizozemskog Ministarstva vanjskih poslova. "Radne grupe će se sastati u srijedu i četvrtak, a plenarna sjednica Mirovne konferencije o Jugoslaviji pod okriljem EZ-a bit će održana u petak", kazao je predstavnik ministarstva. RIM - Politika Europske zajednice dosad je objektivno favorizirala Srbiju, pa bi samo hitno priznanje Hrvatske i Slovenije moglo vratiti međunarodno povjerenje u talijansku vanjsku politiku, rekao je predsjednik Vanjskopolitičke komisije Zastupničkog doma talijanskog parlamenta Flaminio Piccoli u jučerašnjoj raspravi o talijanskoj vanjskoj politici u kojoj je jugoslavenska kriza bila jedna od glavnih tema. Rasprava će završiti, kako se očekuje, u toku današnjeg dana, kada će se vjerojatno glasovati o prijedlozima rezolucija. Demokršćani su podnijeli dvije interpelacije, u kojima traže hitno priznanje Hrvatske i Slovenije, te reviziju Osimskih sporazuma. Demokršćanskim kritikama vladine vanjske politike glede jugoslavenske krize, pridružio se i zastupnik oporbene Demokratske stranke ljevice, Antonio Rubbi. Po njegovim riječima, vojni sukob u Jugoslaviji ne bi bio zaoštren da su Hrvatska i Slovenija bile brzo priznate. BEOGRAD - Kako je javila agencija France presse, srbijanski blok u saveznom predsjedništvu je na jučerašnjoj sjednici donio, na prijedlog saveznog ministra obrane generala Veljka Kadijevića, tri odluke: 1. "Uključiti u najkraćem roku opcije svih onih koji su za očuvanje jugoslavenske države sastavljene od naroda koji to žele. Istodobno pristupiti transformaciji JNA u armiju Jugoslavije koja će ostati". 2. "Odmah pristupiti mobilizaciji u dijelu zemlje koji želi ostati u Jugoslaviji, prema operativnim potrebama jugoslavenske armije. Mobilizacija treba spriječiti da se, u pregovorima koji su u tijeku ili na bojnom polju u slučaju neuspjeha pregovora, silom, izvana ili iznutra, nametnu neprihvatljiva rješenja narodima koji su odlučni da nastave živjeti u Jugoslaviji". 3. "Armija će primjeniti "striktno i u potpunosti" sporazum o prekidu vatre koji je zaključen 18. listopada u Den Haagu. Ako hrvatska strana nastavi ne izvršavati obveze preuzete u haškom sporazumu, jugoslavenska armija će započeti odlučne operacije svim raspoloživim sredstvima sve dok se na deblokiraju sve vojarne i armijski objekti i dok se srpskom narodu u Hrvatskoj ne osigura efikasna zaštita, do definitivnog političkog rješenja jugoslavenske krize". ZAGREB - Razmjena zarobljenika trebala bi se obaviti po principu svi za sve. To je jedino o čemu su se, s tim u vezi tijekom jučerašnjih pregovora suglasili zamjenik ministra obrane Republike Hrvatske, Ivan Milas i predstavnik Jugoslavenske armije, general-potpukovnik Andrija Rašeta. Dogovor još nije potpisan. Danas, u nastavku pregovora, raspravljat će se o boljoj opskrbljenosti zarobljenika lijekovima, poboljšanju njihovih uvijeta života, sve uz posredovanje Međunarodne organizacije Crvenog križa. TIRANA - Albanski parlament jučer je priznao Republiku Kosovo kao i njezinu privremenu vladu izabranu na referendumu koji su tajno organizirali Albanci s Kosova, prenosi albanska agencija ATA. Albanski parlament je pozvao "međunarodnu demokratsku javnost i zemlje članice KESS-a da priznaju legitimnu volju naroda Kosova". MOSKVA - Državno vijeće, najviša izvršna vlast u Sovjetskom Savezu, objavilo je u utorak rješenje kojim se primjenjuje odluka o raspuštanju KGB-a, javila je sovjetska agencija TASS. Državno vijeće je 11. listopada donijelo odluku o raspuštanju "slavnog" Komiteta za državnu sigurnost (KGB) i svih njegovih ogranaka u republikama. Jučerašnjim rješenjem se naređuje osnivanje "centralne obavještajne službe SSSR-a", za obavještavanje republika i Saveza, "međurepubličke službe sigurnosti" za usklađivanje rada republičkih kontraobavještajnih službi i "komiteta za sigurnost granica SSSR-a" za čuvanje morskih, kopnenih i zračnih granica zemlje, te rijeka i gospodarskih područja. STRASBOURG - Predsjednik izraelske vlade Yitzhak Shamir (Jicak Šamir) govorio je u utorak navečer zastupnicima u Europskom parlamentu u Strasbourgu o izgledima predstojeće Mirovne konferencije o Bliskom istoku. Potom je u razgovoru s novinarima pojasnio neka od svojih stajališta, javila je agencija UPI. Shamir je naglasio da njegova vlada "odbija formulu "teritorij za mir", ali je "voljna pregovarati o miru, a kasnije se može razgovarati i o teritorijima". Shamir je međutim podvukao da Izrael ne može odstupiti Jeruzalem, jer je po njegovim rječima "Jeruzalem vječni glavni grad Izraela". PARIZ - U zajedničkom priopćenju nakon susreta sovjetskog ministra vanjskih poslova Borisa Pankina i vođe PLO-a Jasera Arafata, u utorak navečer u Parizu, ističe se da je "pravedno rješenje palestinskog pitanja ključno za rješenje arapsko-izraelskog sukoba". Nakon razgovora s Pankinom, koji je trajao oko sat i pol, Arafat je izjavio da "iznimno cijeni" sovjetski doprinos "otpočinjanju mirovnog procesa na Bliskom istoku". (Hina) dd 230242 MET oct 91