KUČAN: SLOVENIJA I HRVATSKA NISU BLIZANCI

ZAGREB, 30. listopada (Hina) - "Rat koji se vodio protiv Slovenije i koji se, s drugim kvalitetama i dimenzijama, još vodi protiv Hrvatske, natjerao nas je da prije svega vodimo računa o sebi i vlastitim interesima. No, nadam se da su dva uporišta ipak ostala", rekao je, između ostalog, u interviewu za novi broj zagrebačkog tjednika "Danas" predsjednik Predsjedništva Slovenije Milan Kučan. Prvi je zajednički interes da se jugoslavenska kriza rješava na način koji se može smatrati europskim i civiliziranim, a drugi da ni Hrvatska ni Slovenija vlastitu situaciju ne pokušavaju rješavati na tuđi račun, precizirao je Kučan. Govoreći o kontaktima između hrvatskog i slovenskog vrhovništva, on je izjavio: "Sada kada bjesni rat u Hrvatskoj, koordinacija rješavanja civilnih problema opet je u drugom planu. No, kad je riječ o bitnim stvarima, o stavovima u Haagu, na primjer, i dalje se dogovaramo. Mijenjao se, dakle, intenzitet i kvalitet naših odnosa, ali u zavisnosti od objektivnih uvjeta". Slovenski je predsjednik u nastavku interviewa izjavio: "Operacija ekonomskog, prije svega monetarnog osamostaljivanja Slovenije traži granicu, odnosno zahtijeva prostor države na kojoj je važeća slovenska valuta. Nju treba zaštititi. To je najneposredniji razlog što se ta, nekad nevidljiva granica, sada mora uspostaviti kao državna međa. Ali perspektiva je da i između Slovenije i Hrvatske postoje evropske granice. (...) Ima, doduše, u Sloveniji i drukčijih mišljenja. Jedan utjecajni slovenski političar desne orijentacije rekao je da prema Hrvatskoj ne treba dizati kineski zid jer je on visok samo jedanaest metara. Srećom, to nije naše većinsko opredjeljenje". Napominjući da "Evropa može raspakirati paket Slovenija-Hrvatska u pogledu vremena i uvjeta priznavanja", Kučan ističe: "Često su me pitali da li bi Slovenija pristala na to - i ne bi li to bila nekakva izdaja Hrvatske - da se njihovo diplomatsko priznavanje razdvoji. Odgovarao sam da Slovenija i Hrvatska nisu blizanci, svaka je republika slučaj za sebe, svaka mora ispuniti uvjete koji se smatraju bitnim za priznanje. Slovenija je tu sigurno u povoljnijem položaju, nema taj fenomen srpske manjine pa se i u tom pogledu lakše opredijeliti". "Evropa je na početku svog suočavanja s jugoslavenskim problemom namjeravala Jugoslaviju u cjelini dovesti u evropsku zajednicu i na taj način osigurati njenu evropeizaciju. Pokazalo se da to nije moguće. Ako je taj put bio pogrešan - sada treba pokušati evropeizirati svaku republiku posebno. A onda i između njih uspostaviti evropske odnose", istaknuo je slovenski predsjednik u razgovoru za tjednik "Danas". (Hina) zg 302257 MET oct 91