HININ SVJETSKI SERVIS POSEBNIH I EKSKLUZIVNIH DOPISA

Nadnaslov: Međunarodni svjetski projekt identifikacije svih ljudskih gena Naslov: Smiju li znanstvenici "posjedovati" ljudske gene Podnaslov: "Patentirati" ljudski gen isto je što i posjedovati opće znanje, a ono se ne može patentirati Piše: Catherine Arnst, Reuter LONDON - Međunarodnom projektu vrijednom tri milijuna dolara prijeti opasnost da propadne. Naime, tim bi se projektom morali identificirati svi ljudski geni, no sada se u SAD pojavio pokušaj patentiranja nekih gena. Svjetski genetičari su se usprotivili tom pokušaju kojega podržava američki Nacionalni institut za zdravlje. Jedan od znanstvenika s tog Instituta, biolog Craig Venter, podnio je prijavu patenta za 337 gena koji kontroliraju razvoj ljudskog mozga, a izjavio je da kani patentirati još dvije tisuće gena. Ako mu to uspije ova će agencija imati licencu i ubirati novac od zarade od svih lijekova i dijagnostičkih testova koji se razviju pomoću bilo kojeg od 2.400 gena. To je potencijalni izvor milijuna dolara. Znanstvenici tvrde da bi ovakav patent razbio ionako krhko savezništvo znanstvenika i nacionalnih agencija širom svijeta. Organizacija HUGO (Human Genome Organization - Organizacija za ljudski genom) bavi se koordinacijom ove međunarodne aktivnosti. HUGO osuđuje pokušaj patentiranja i smatra ga "suprotnim duhu" akcije identificiranja gena. Jedan porte-parole HUGO-a je izjavio: "Nastavi li se s prijavama patenata naše će se istraživanje prekinuti." Svjetski projekt identifikacije ljudskih gena počeo je 1973. Cilj mu je locirati i ustanoviti ulogu svakog od 50.000 do 100.000 gena, koliko ih ima u ljudskom tijelu, a čije je skupno ime genom. Geni određuju svaku biološku životnu osobinu, od bolesti do boje kose ili kojeg aspekta ličnosti ili inteligencije. Otkrivanjem genoma znanstvenici će moći ustanoviti uzroke oko 4.000 genetskih poremećaja, među njima i cističke fibroze, Duchenneove distrofije mišića i Alzheimerove bolesti. Također, saznat će se koliki je genetski udio u jednom širem rasponu ljudskih slabosti, od alkoholizma do raka. Otkad je projekt počeo znanstvanici diskutiraju o tome smije li itko "posjedovati" neki gen. Dosad su se mogli patentirati samo geni dobiveni umjetnim putem, onakvi kakvih nema u prirodi, a većina se znanstvenika protivi "vlasništvu" nad nemijenjanim genima. Oni to uspoređuju s vlasništvom nad općim znanjem, a ono se ne može patentirati. Patentu podliježe jedino izum. Sad je iskrsnulo i pitanje prevelike nadležnosti SAD u ovom projektu. Uobičajeno je da kad istraživač otkrije neki gen, on svoje rezultate spremi u datoteku na baltimorskom sveučilištu Johns Hopkins. Tako rezultati postaju dostupni svima. Legenda genetike, James Watson, koji je na čelu američkog dijela projekta, unio je nemir u redove znanstvenika kad je prije dvije godine predložio da pristup rezultatima istraživanja genoma treba dozvoliti samo onim zemljama koje su voljne novčano podržati projekt. Britanski znanstvenik Ben Carritt smatra ovu ideju "potpuno besramnom" i dodaje: "Ako međunarodna suradnja rezultira znanjem koje neće biti svima dostupno, onda je ovo vrlo glup način trošenja vladinog novca". (Hina) fs 301622 MET oct 91