PISMO DR. GREGURIĆA VAN DEN BROEKU

ZAGREB, 15. listopada (Hina) - Predsjednik hrvatske Vlade i Kriznog štaba Republike Hrvatske dr. Franjo Gregurić uputio je pismo predsjedatelju Ministarskog vijeća EZ-a, nizozemskom ministru vanjskih poslova Hansu van den Broeku, u kojem traži pomoć međunarodne zajednice u deblokadi Vukovara i Dubrovnika te dostavi humanitarne pomoći ugroženom civilnom stanovništvu, priopćeno je danas iz Kabineta predsjednika Vlade. Tekst pisma donosimo u cijelosti. "Štovani gospodine Van den Broek, kao što vam je poznato, gradić Vukovar postao je simbol otpora Hrvatske. Na mjesto, u kojem se sada nalazi oko 12.000 stanovnika u skloništima već više od mjesec dana, agresori Jugoslavenska armija i Republika Srbija ustremili su ogromne vojne snage. Zbog danonoćnog bombardiranja s Dunava, iz zraka, iz Republike Srbije i iz obruča koji onemogućuje pristup hrvatskim obrambenim snagama, Vukovar je sravnjen sa zemljom. Gradu nedostaju osnovne životne namirnice, zalihe hrane su na izmaku, a broj smrtno stradalih svakim se danom povećava. U razrušenoj, a svakodnevno napadanoj bolnici, nalazi se trenutno oko 250 ranjenika, od toga 110 s teškim, za život opasnim ozljedama. Zbog nedostatka lijekova, krvne plazme i drugih medicinskih potrepština smrtnost je, usprkos nadljudskim naporima medicinskih ekipa u vukovarskoj bolnici, veća od očekivane. Produžavanje ovakvog stanja, uz stalne napade na Vukovar, dovest će sasvim sigurno do novih ogromnih ljudskih žrtava. Radi sprečavanja nepotrebnih civilnih žrtava i pokušaja, na primjeru Vukovara, humanizacije ovog izrazito prljavog rata koji se vodi protiv Republike Hrvatske, tražili smo i postigli da se u poznati Memorandum sporazuma o općem prekidu vatre od 8. listopada 1991. unese odredba o upućivanju humanitarne pomoći u Vukovar. Sporazum, sklopljen pod visokim pokroviteljstvom Europske zajednice predstavljene Nj. E. ambasadorom D.J. van Houtenom, precizira u točki pet sljedeće: 'Hitni koraci bit će poduzeti kako bi se organizirala dostava namirnica, hrane i lijekova civilnom stanovništvu u području Vukovara i Vinkovaca.' Iako je od potpisa navedenog Sporazuma proteklo punih šest dana, humanitarna pomoć nije stigla na svoje odredište, tj. do civilnog stanovništva Vukovara. Umjesto nje, stigle su u Vukovar nove, mnogobrojne i svježe jedinice JA i srpskih dobrovoljaca - četnika s dodatnim lakim i teškim naoružanjem za vukovarsku vojarnu. Iako je priča o konvoju za Vukovar poznata cijelom svijetu, dozvolite nam da vas u najkraćem obavijestimo o pokušajima da konvoj stigne do cilja. Prvi put je konvoj uz pomoć Promatračke misije EZ-a trebao proći 11. listopada 1991. Međutim, zbog minobacačkog napada Jugoslavenske armije na konvoj, te odugovlačenja s pregledom konvoja i s pregovorima, konvoj je s pola puta do Vukovara vraćen zbog smračivanja. Drugi pokušaj učinjen je 12. listopada 1991. bez pomoći Promatračke misije EZ-a. Konvoj je zaustavljen zbog opće nesigurnosti od napada JA i srpskih odmetnika u selu Nuštar. Treći pokušaj započeo je 13. listopada 1991. polaskom iz Vinkovaca u 10 sati. Opstrukcijom od JA i izigravanjem dogovorene satnice i maršrute konvoj je ušao u Vukovar suviše kasno da bi se mogla isporučiti humanitarna pomoć i preuzeti ranjenici, žene, djeca i starci. Suprotno dogovorenom, konvoj je smješten u krug vojarne u Vukovaru. Zloupotrebljavajući mogućnost pratnje i osiguravanja konvoja, Jugoslavenska armija je u vukovarsku vojarnu dovela brojno svježe ljudstvo s lakim i teškim naoružanjem. Sljedeći dan, 14. listopada 1991., započeo je s novim potpuno nepotrebnim pregledom konvoja usprkos drugačijim obećanjima generala Rašete i protestima promatrača Europske zajednice. Nakon višesatnog manipuliranja, ucjena i odstupanja od dogovorenog protokola, predstavnici Jugoslavenske armije postigli su cilj: konvoj je vraćen u Vinkovce. Na temelju zbivanja s konvojem Krizni štab Republike Hrvatske konstatira sljedeće: a) Jugoslavenska armija nije ispunila naprijed navedenu obvezu koju je preuzela potpisivanjem Memoranduma sporazuma od 8. listopada 1991., a odnosi se na prolazak konvoja s humanitarnom pomoći do Vukovara. Umjesto toga, zloupotrebila je konvoj za pregrupiranje i dovlačenje novih trupa i naoružanja u Vukovar i oko njega. b) Jugoslavenska armija odgovorna je za teška stradanja civilnog stanovništva, ranjenih i bolesnih osoba kojima nije stigla dogovorena humanitarna pomoć. c) Jugoslavenska armija dovela je i ovim jednostranim nepridržavanjam Memoranduma u pitanje ostvarivanje općeg prekida vatre utvrđenog 8. listopada 1991. u Zagrebu. d) Jugoslavenska armija je jednostranim kršenjem Memoranduma onemogućila dijelom i planirano izvršavanje obveza koji je potpisom tog dokumenta preuzela Republika Hrvatska, a odnose se na evakuaciju vojarne "Borongaj" iz Zagreba. Na temelju navedenog Krizni štab Vlade Republike Hrvatske zaključio je na sjednici održanoj 14. listopada 1991. sljedeće: 1) Republika Hrvatska obratit će se za pomoć međunarodnoj zajednici, posebno Ujedinjenim narodima, Europskoj zajednici, KESS-u i pojedinim utjecajnim državama kako bi se omogućila deblokada Vukovara i Dubrovnika i dostava humanitarne pomoći ugroženom civilnom stanovništvu. 2) Vlada Republike Hrvatske zatražit će od Promatračke misije Europske zajednice da svojim autoritetom osigura hitno izvršenje točke pet Memoranduma sporazuma od 8. listopada 1991. Zbog hitnosti potrebe dostavljanja humanitarne pomoći Vukovaru, Krizni štab Vlade Republike Hrvatske moli da se razmotre, u dogovoru s eventualno zainteresiranim zemljama članicama Europske zajednice, drugi načini dostave hrane, namirnica i lijekova i evakuacije ranjenika iz Vukovara (zračnim putem, uz upotrebu helikoptera). 3) Krizni štab Vlade Republike Hrvatske zahtijeva od Jugoslavenske armije da bez odlaganja, a u skladu s preuzetim obvezama, izvrši svoj dio obveza iz Memoranduma koji se odnosi na osiguranje dostave humanitarne pomoći Vukovaru. 4) Republika Hrvatska će u ovisnosti od ispunjavanja obveza od strane JA, izvršavati preuzete obveze utvrđene Memorandumom sporazuma. S obzirom na izuzetan humanitarni značaj konvoja, molimo vas, gospodine Van den Broek, da se, u ime Europske zajednice založite kako bi se hitno dostavile namirnice, hrana i lijekovi građanima Vukovara te omogućila evakuacija ranjenika, žena i djece iz tog herojskog grada. I ovom prilikom želimo vas upozoriti na svu perfidnost Jugoslavenske armije koja je onemogućujući dostavu pomoći, zloupotrebila konvoj kako bi istovremeno dostavila novo naoružanje i opremu te dovela svježe snage u vojarnu u Vukovaru. Slučaj s konvojem daljnji je dokaz da bez potpunog povlačenja JA s područja Republike Hrvatske nema rješenja jugoslavenske političke krize. U skladu s tim, molimo vas, da u daljnjim pregovorima inzistirate na dogovoru postignutom 10. listopada 1991. u Haagu na sastanku s gospodom Tuđmanom, Miloševićem i Kadijevićem. U utvrđenom roku za povlačenje Jugoslavenske armije iz Hrvatske potrebno je prioritetno osigurati povlačenje agresorskih jedinica pristiglih naknadno u Hrvatsku iz Srbije, Bosne i Hercegovine i Crne Gore. U drugoj fazi provelo bi se povlačenje jedinica koje su bile stacionirane u Hrvatskoj prije otpočinjanja agresije na Hrvatsku", stoji u pismu predsjednika Vlade Republike Hrvatske dr. Franje Gregurića, koje je dostavljeno generalnom sekretaru Ujedinjenih naroda Perezu de Cuellaru, Komitetu visokih funkcionara KESS-a, Promatračkoj misiji Europske zajednice u Zagrebu - ambasadoru D.J. van Houtenu, predsjedniku Republike Hrvatske dr. Franji Tuđmanu, saveznom sekretaru narodne obrane generalu Veljku Kadijeviću i Komandi Pete vojne oblasti generalu Andriji Rašeti. (Hina) mc 151006 MET oct 91