PISMO ČLANA AUSTRALSKOG PARLAMENTA PAULA FILINGA PREMIJERU BOBU HAWKEU

PREMIJERU BOBU HAWKEU ZAGREB, 6. listopada (Hina) - Član australskog parlamenta Paul Filing (Pol Fajling), koji se nalazi u službenom posjetu Hrvatskoj, uputio je pismo australskom premijeru Bobu Hawkeu (Houk) u kojem ga obavještava o stanju u Hrvatskoj, razvoju dogadaja u Jugoslaviji i predlaže hitnu akciju australske vlade na pomoći Hrvatskoj. U pismu premijeru, Paul Filing kaže: "Pišem Vam zbog velike hitnosti da brzo poduzmete nešto za spas Republike Hrvatske od napada združenih snaga JA i Srbije. Pišem Vam iz relativne sigurnosti skloništa zgrade hrvatskog Ministarstva vanjskih poslova. Odavde gdje sjedim mogu vidjeti ulice starog dijela grada, gdje su se prije oglašavanja sirene za zračnu uzbunu, mala djeca igrala na popodnevnom suncu. Posjet Zagrebu mi je omogućio da svjedočim iz prve ruke o patnjama i teroru koji proživljavaju ovi ljudi. Bio sam na prvoj liniji fronte, u Sisku, gradu koji je udaljen ne više od 50 km od glavnog grada, gdje sam vidio kakav se "prljavi rat" vodi protiv naroda čiji je jedini grijeh bio što žele živjeti u svojoj vlastitoj demokratskoj i slobodnoj zemlji nakon 45 godina komunističkog ugnjetavanja. Za kratko vrijeme u kojem sam trebao razgledati štete u gradu, pod zaštitom gardista, mogao sam razumjeti smisao ogorčenosti koju osjećaju Hrvati prema onima, u drugim zemljama, koji su ih izgleda zaboravili u njihovoj nevolji. Išao sam takoder i u bolnicu u Sisku i bio jako ganut hrabrošću i odlučnošću ranjenih i medicinskog osoblja. Odjel za intenzivnu njegu je premješten s viših katova zgrade u prizemlje zbog zaštite od zračnih napada jugoslavenske federalne armije (za što nažalost ima mnogo više izgleda nakon ranijih napada na bolnice drugdje u Hrvatskoj). Dok sam bio na odjelu intenzivne njege, mladim gardistima su obradivane rane od šrapnela kao rezultat napada kazetnom bombom. Njihove užasne ozljede su bile vidljive i bilo je jasno da ih razdiru bolovi. U Sisku, hitne službe su zbrinule 14.000 izbjeglica. Kasnije, napuštajući grad, razgovarao sam s novopridošlim izbjeglicama iz istočne Hrvatske. Natovareni najnužnijim stvarima, ovi zbunjeni i potreseni ljudi se moraju pitati kako je u civiliziranoj Europi 1990-tih godina moguć ovaj strašni rat. Gospodine premijeru, danas je veliki dio Siska u ruševinama kao rezultat jakog i krvavog napada snaga federalne armije. Proteklu noć sam iz Zagreba mogao čuti i osjetiti udare od ovog bombardiranja dok se uništavao Sisak. Tijekom mog posjeta Hrvatskoj imao sam opširne razgovore s leaderima iz Vlade, srpske i muslimanske zajednice, lokalnih vlada, s novinskim promatračima i s običnim gradanima Hrvatske. Neću tvrditi da je evolucija ovog novog postkomunističkog društva postigla potpuno savršenstvo. Pa ipak, ohrabren sam otvorenim, demokratskim i tolerantnim pravcem u kojem se kreće razvoj Hrvatske. Medutim, stalno pitanje koje postavljaju ljudi u Hrvatskoj je, što su to učinili da zasluže ovakvu sudbinu koju im je očito ostatak svijeta namijenio? Kao zainteresirani čitatelj povijesti iz 1930-tih godina, često sam se pitao kako su leaderi koji su iskusili prvi veliki rat samo dva desetljeća ranije, mogli dopustiti da se dogodi tragedija drugog svjetskog rata. Kako se širi tragedija Hrvatske, sada mogu lako razumjeti greške 1930-tih budući da se ponavljaju u slučaju Hrvatske. Svi mi na kraju plaćamo zbog nedostatka čvrste potpore miru gdjegod je ugrožen. Na primjer, greška što nije uništen irački diktator Sadam Husein, greška za koju svi moramo prihvatiti odgovornost ima čvrste veze sa slijedom dogadaja na Balkanu. Zbog nedostatka odlučnosti Zapada u slučaju Sadama Huseina, ciničko ponašanje Slobodana Miloševića teško može biti iznenadenje. Propagandna kampanja kojom je Miloševićev režim uspješno uvjerio mnoge u medunarodnoj zajednici da je riječ o pukim etničkim svadama oko budućih granica, nastavlja i dalje iskrivljavati istinu. Postoje mnoge tehničke sličnosti s načinom djelovanja Josepha Goebbelsa (Jozef Gebels). Na primjer, napad jugoslavenske armije na Dubrovnik iz zraka, s mora i kopna, predstavljeno je da se vodi u interesu zaštite grada od razaranja. Nema ni jedan dokaz za potporu ove nemoguće tvrdnje. Naprotiv, bilo je veliki broj grozota počinjenih Hrvatskoj u ovom ratu. Uporaba kazetnih i napalm bombi (ili sličnih zapaljivih tvari) je potpuno očigledna. Na fotografijama sam vidio dokaz za sakaćenja vojnika i gradana. Nisam ni trenutka tvrdio da je hrvatska strana potpuno nevina. Medutim, moramo imati na umu da se ovaj rat vodi na teritoriju Hrvatske. Napokon, postoji pitanje priznavanja neovisnosti. Gospodine premijeru, Vi ste priznali neizbježni raspad bivše jugoslavenske federacije. Mora se prihvatiti da će nakon Jugoslavije postojati neovisna Hrvatska. U rješavanju pitanja priznanja, problem kontrole teritorija ne može se primjeniti na Hrvatsku, jer se nad njom vrši okupacija i invazija. To vraća problem priznavanja u političko pitanje. Ne postoji sumnja u demokratski izraženu volju hrvatskog naroda o tome kako želi živjeti u budućnosti. Pravo pitanje za Australiju je treba li priznati hrvatsku neovisnost prije ili kasnije. Australsko priznanje hrvatske neovisnosti moglo bi djelovati kao katalizator za slične akcije ostalih zemalja. Pod ovim okolnostima, zar ne bi Australija mogla, svjesna posebnih odnosa s ovim područjem i njegovim narodom, priznati realnost situacije i priznati neovisnost Hrvatske. I napokon, Australija bi mogla razmotriti priznavanje nepostojanja Federativne Republike Jugoslavije (za što postoji presedan). Time bi se utro put za logičko razrješenje pitanja neovisnosti u odsustvu spornog prava priznavanja od strane jugoslavenske federacije. Prilažem Vam pismo dr. Šeparovića, ministra vanjskih poslova Hrvatske. Vjerujem da je iznio jak razlog za hitnu akciju Australije. Gospodine premijeru, u ovom času, mali i usamljeni narod traži pomoć. On u prvom redu traži pomoć od svojih prijatelja. Australija, s dugom tradicijom veza s narodom ovog područja je prijatelj. Ne smijemo okrenuti leda Hrvatskoj u trenutku nevolje. Molim Vas da dobro razmotrite intervenciju Australije kao hitnu stvar." (Hi na) mm 070808 MET oct 91