FILTER
Prikaži samo sadržaje koji zadovoljavaju:
objavljeni u periodu:
na jeziku:
hrvatski engleski
sadrže pojam:

KONGRES KULTURNIH DJELATNIKA

ZAGREB, 5. listopada (Hina) - U Hrvatskom narodnom kazalištu u Zagrebu održan je danas Kongres hrvatskih intelektualaca i kulturnih djelatnika posvećen najnovijim tragičnim zbivanjima u Dubrovniku. Skup je otvorio predsjednik Hrvatskog centra PEN-a dr. Slobodan Prosperov Novak koji je kazao da je zavičaj našega duha prostački napadnut i da je ovu najavljenu godišnju skupštinu PEN-a pretvorio u Kongres kulturnih djelatnika za spas Dubrovnika. "Poznato je", kazao je Prosperov Novak, "da smo zadnjih nekoliko dana svjedoci svih strahota koje su se nadvile nad Dubrovnik i da naša diplomacija nije ništa naučila od dubrovačke poklisarske diplomacije. Svjedoci smo da je hrvatska riječ stalno napadana, kako se desetljećima pišu knjige protiv Dubrovnika i svega što je hrvatsko i tako ga se svojata i sada hoće potpuno uništiti. Od ovog trenutka ovaj Kongres će nastaviti zasjedanjem skupom u Dubrovniku za Osijek i u Osijeku za Zagreb. Uspjet ćemo da se 1993. godine u Dubrovniku usprkos svemu održi svjetski Kongres PEN-a jer su Dubrovnik i PEN već pola stoljeća istoznačnice za razum i sklad". Akademik Ivan Supek je uz ostalo kazao da se zadnjih pola stoljeća komunističkim jednoumljem zatirao moral, a bezumlje i mržnja i želja za pljačkom i osvajanjem obrušila se nad Hrvatsku, dodajući da trebamo zahvaliti danas našoj mladeži koja će ispraviti pogreške naše politike i ustrajati na stvaranju jedne duhovne kulture koja će se na demokratskim osnovama moći uključiti u Europu. Zastupnik u Hrvatkom Saboru Hrvoje Kačić je kazao da je Dubrovnik na udaru, da su njegovi dvori i domovi postali zgarišta i ruševine te da smo svjedoci brutalnih napada Srbije koja je predvodena Memorandumskom učenju srpskih intelektualaca i znanstvenika. Josip Šentija, govoreći o napadnutom Dubrovniku kazao je da je to agresija srpske ekspanzionističke politike te agresija srpskih iredentista iz hrvatskih krajeva na ovaj grad- kolijevku humanizma, kulture i umjetnosti. "Još jednom se", kazao je Šentija, " potvrduje srpska misao 0 obnovi hrama Dušanova carstva, pa nećemo ustupiti ni Dubrovnik a niti jedan djelić hrvatske zemlje". Ministar vanjskih poslova dr. Zvonimir Šeparović je kazao da je napad na Dubrovnik jedna planetarna ludost i da su uzaludne sve naše molbe i apeli Europi i svijetu kao i jugoslavenskim generalima. "Trenutak je ovo", dodao je Šeparović, "kada je Hrvatska manje poznata od Dubrovnika, te s Dubrovnikom moramo učiniti poznatim rat koji se vodi protiv Hrvatske. Ovaj biser hrvatske kulture napadnut je iz svih oružja i oruda i sa svim prijetnjama koja su uperena na nas moramo upoznati svijet kao i sa svim što se ovdje dogada", dodao je Šeparović. Akademik Ivo Frangeš kazao je da "ovdje ispred zastora Vlahe Bukovca iznosimo našu tugu zbog Dubrovnika i Hrvatske i da će iz ove vatre koja opkoljava Dubrovnik roditi se novi grad i nova Hrvatska". Rektor zagrebačkog Sveučilišta dr. Marijan Šumić je kazao da u ovim teškim vremenima riječ postaje samo teža i gorča i da ćemo svoju slobodu izboriti sami i da će nam tek onda Europa pomoći. Povjesničar umjetnosti Radovan Ivančević je kazao da je sve u Dubrovniku simbol i spomenik i da ćemo zbog riječi Libertas žrtvovati sve da bi Dubrovnik bio i ostao simbol slobode poštovanja i ljubavi. Predsjednik Društva hrvatskih književnika Nedjeljko Fabrio je kazao ako je cijena Hrvatske sto ponajboljih hrvatskih pera onda je to najmanja cijena koju u ovom času možemo dati. Jer križne postaje hrvatskog puta više ne možemo podnositi. Na skupu su još govorili Željka Čorak, Branko Despot, Vladimir Vratović, Petar Šegedin, Nada Grujić, Tomislav Šagibunić, Trpimir Macan, Frano Čale, Branko Siladin i Vilim Svečnjak. Kongres je završio čitanjem telegrama što su ih u ovoj dramatičnoj situaciji za Hrvatsku i Dubrovnik uputili istaknuti kulturni djelatnici Europe i brojne kulturne institucije akademije, kazališne kuće, instituti i druga udruženja. U toku Kongresa dramski umjetnici interpretirali su najljepše i najvrijednije tekstove iz pera dubrovačkih literata od Marina Držića do Ive Vojnovića. (Hi na) do 051943 MET oct 91

VEZANE OBJAVE

An unhandled error has occurred. Reload 🗙