HININ SVJETSKI SERVIS POSEBNIH I EKSKLUZIVNIH DOPISA

Nadnaslov: Polemike oko najvećeg arheološkog otkrića našeg stoljeća Naslov: Rukopisi Mrtvog mora postaju javno dobro Podnaslov: Odluka američke biblioteke da široj javnosti omogući pristup rukopisima Mrtvog mora izazvala burna reagiranja Piše: Emmanuel Serot WASHINGTON, 23. rujna (AFP) - Iznenadna odluka jedne američke biblioteke svjetskoga glasa da svim stručnim studentima koji to žele omogući pristup manuskriptima iz Mrtvog mora izazvala je burne polemike i negodovanja. Tih 800 rukopisa koji predstavljaju najveće arheološko otkriće našeg stoljeća bilo je dosad dostupno tek malom broju istražitelja. Izrael koji čuva originale, zadržava pravo korištenja tih rukopisa i madzire pristup istraživačima. Hebrejska država je 1990. godine dopustila biblioteci fotografiranje svih rukopisa, zaštitivši se na taj način od mogućnosti nenadoknadiva gubitka originala. Pa ipak, Jeruzalem je odmah prosvjedovao protiv odluke usvojene bez njegova pristanka, baš kao i istražitelji među kojima su neki i čitav svoj život posvetili prevođenju tih tekstova i ovakvu odluku smatraju pljačkom njihova strpljivog rada. Već od danas, stručni će se studenti moći poslužiti s nekih 3.000 mikrofilmova pohranjenih u biblioteci Huntington u San Marinu (California), jednoj od vodećih biblioteka u svijetu za sveučilišna istraživanja. Institucija je čak obećala, kako će se svojevrsna liberalizacija uskoro proširiti i na studente čitavog svijeta. Najavljena u subotu, odluka je potvrđena u nedjelju. Brzina usvajanje odluke u neskladu je s ogromnim ulogom polemike: rukopisi, otkriveni između 1947. i 1950. u pećinama pored Mrtvog mora, u stvari su pergamenti što ih je vjerojatno pisala jedna židovska sekta počam od 200 godina prije Krista. Rukopisi obuhvaćaju prije svega najstariju poznatu verziju Starog zavjeta kao i podatke od neprocjenjive vrijednosti o početku modernog kršćanstva i judaizma. Već je objavljeno tri stotine rukopisa. William Moffet, direktor bibilioteke, potvrđuje kako je tu odluku donio u ime "slobode informacija." "Razlika je u tome što ne provjeravamo jeste li ili ne član kluba. Želite li uništiti čir paranoje, mislim da vam nema boljeg načina doli da objavite kraj monopola", ocijenio je on u nedjelju. No, Amir Drori, direktor institucije Israel Antiquities Authority, odmah je prosvjedovao: "To je povreda etike i ugovora" sastavljenog prigodom preuzimanja fotografija. Institucija je izjavila kako pridržava pravo, ne navodeći pritom pojedinosti, da učini i nešto više od samog prosvjeda. "Vratimo li se zakonu džungle (među arheolozima), rezultat će biti džungla", dodao je on. Odluka biblioteke Huntington nije usrećila ni druge istraživače. Ako se Bruce Zuckerman, direktor Centra za stare biblijske rukopise u Claremontu (California) predstavlja u nedjeljnom izdanju 'Washington Posta' kao "jedna od zadnjih osoba u svijetu koja kaže da povijest rukopisa nije zloporaba", on ipak dodaje: "Ali, kada jedna od najvećih biblioteka u svijetu na taj način raskida ugovor temeljen na povjerenju, pitam se kako će se osjećati prva bibilioteka druge zemlje koja s nama dijeli rijetke dokumente." Međutim, malo pomalo, rukopisi prodiru u javnost. Tako su 5. rujna, dvojica američkih hebereista objavili u New Yorku prvi dio integralnog teksta rukopisa. Taj potez nije izazvao nikakovu primjedbu. (Hina) mm 230936 MET sep 91