HININ SVJETSKI SERVIS POSEBNIH I EKSKLUZIVNIH DOPISA

Nadnaslov: Europska zajednica suočava se s porastom kriminaliteta Naslov: Krađa umjetnina unosna koliko i trgovina drogama Podnaslov: Ukidanjem granica 1992. krađe umjetnina postat će glavnim problemom Piše: Kate Dourian LONDON, 22. rujna (Reuter) - Strepnje policije od trgovanja ukradenim umjetninama naglo će porasti kad Europska zajednica sljedeće godine ukine pograničnu kontrolu, olakšavajući time kradljivcima da prelaze iz jedne zemlje u drugu. Policija će i dalje trebati specijalnu dozvolu da bi se mogla baviti istragom krađe u drugoj zemlji - a to može potrajati tjednima. "Za to vrijeme kriminalci će naprosto nestati", izjavljuje detektiv Richard Ellis iz Odreda za umjetnine i antikvitete londonskog Scotland Yarda. "To je već sada problem, koji će zasigurno nakon 1992. porasti", dodaje on. Krađa umjetnina opći je problem, s godišnjom stavkom u trgovini ukradenom robom koja se procjenjuje na 500 milijun do milijardu i pol funti sterlinga. Prema "Traceu", časopisu koji objavljuje liste ukradene robe, više od 60.000 umjetničkih djela ukradeno je godine 1990. unutar Europske zajednice. Britanija gubi do 5000 slika na godinu, a posljednjih dvadeset godina samo je u Italiji ukradeno 245.000 umjetničkih djela. Policija i stručnjaci za umjetnost procjenjuju da će se opseg krađa povećati kad pogranična kontrola bude regulirana Ugovorom o jedinstvenom tržištu EZ 1992. Budući da vrijednost slika, srebrnine i antikviteta raste brže od inflacije, krađa umjetnina svrstava se na drugo mjesto, iza trgovine drogom, najunosnijih kriminalnih aktivnosti. "Ukradene umjetnine predstavljaju dobro tržište za pranje novca", objašnjava Ellis. "Imate li svežanj novca stečen trgovinom drogom, možete otići na aukciju, platiti umjetninu gotovinom i upotrijebiti je kao jamstvo. Novac poslije možete naplatiti uz potvrdu primitka. Tako dobivate 'čist' novac." Slika može biti pohranjena u nekoj banci u Švicarskoj, gdje nakon pet godina umjetničko djelo postaje vlasništvom vlasnika pod uvjetom da nije kradljivac. Dok je tamo, slika može biti upotrijebljena kao jamstvo. Neka je slika ostala u posjedu jedne mafijaške obitelji i tijekom dvadeset godina bila upotrebljavana kao jamstvo u poslovima s drogom. London je središte svjetskog tržišta umjetnina i jedan od centara u kojem ukradena umjetnička djela mijenjaju vlasnika. Ako nisu posrijedi vrlo poznata umjetnička djela, ukradena dobra mogu neotkriveno biti prodavana u nekoj od brojnih gradskih aukcijskih kuća. Britanski zakoni koji reguliraju uvoz i izvoz antikviteta blaži su nego u drugim europskim zemljama, pa je London dvostruko atraktivniji za kradljivce umjetnina. Budući da su naknade za ukradene umjetnine vrlo niske - gotovo ništavne za pokretnu imovinu kao što su srebrnina i mali antikviteti, osiguranje i poduzetnici koji se bave umjetninama odlučili su uzvratiti udarac osnivanjem centraliziranog kompjutorskog registra ukradenih dobara. Svrha londonskog Registra nestalih umjetnina (ALR) je sprečavanje krađa umjetnina, pomoć u istragama, u zaustavljanju trgovine ukradenim umjetninama te održavanje niskih premija osiguranja. Registar, koji zaračunava pristojbu za svaku pojedinu stavku unesenu u računalo, ima od siječnja, kad je ustanovljen, prijavljenih 1.000 krađa. "Umjetnost sve više postaje pokretnom imovinom u optjecaju, što će pad barijera još više olakšati jer neće biti nikakve carinske kontrole," kaže ALR-ov direktor marketinga Florence Hardinge. ALR, koji ima urede i u New Yorku, postigao je prošlog mjeseca izvanredan uspjeh - šest slika procijenjenih na gotovo 80.000 funti otkrila je policija deset dana nakon krađe, zahvaljujući svojim uredima u Londonu. Policija ima slobodan pristup ALR-ovim računalima, tako da su njegovi službenici, za racije na jednu kuću u sjevernom dijelu Londona, bili u mogućnosti prepoznati ukradene slike. Hardinge kaže da ALR stvara sustav koji će aukcijskim kućama omogućiti da na osnovi posebne arhive provjere svoje kataloge. Ona se nada da će se time broj pronađenih i vraćenih umjetnina povećati. ALR će registrirati samo umjetnine vrednije od 1.000 funti, ali Hardinge dodaje: "Mogli bismo registrirati i cipele Michaela Jacksona jer postižu tu vrijednost." (Hina) mm 221419 MET sep 91