HININ SVJETSKI SERVIS POSEBNIH I EKSKLUZIVNIH DOPISA

Nadnaslov:Svjetski kongres o zaštiti šumskog bogatstva u Parizu Naslov: Kako spasiti šume? Podnaslov:Klimatske promjene vezane uz nestajanje šuma ugrožavaju čovječanstvo Piše: Fernand Parizot PARIZ, 21. rujna (AFP) - U Parizu će se od 17. do 26. rujna sastati oko 2.500 šumarskih stručnjaka, znanstvenika, sveučilišnih profesora, političkih funkcionara, iz 160 zemalja kako bi razmotrili budućnost šuma u svijetu, čije je ubrzano nestajanje uzrokom klimatskih promjena. Glavna tema kongresa, kojeg organizira Francuska pod okriljem Organizacije Ujedinjenih naroda za prehranu i poljoprivredu (FAO), bit će pitanja nasljeđa i budućnosti. Problem tropskih šuma bit će u središtu političkih razmatranja i debata, koje će se voditi s državama u kojima se nalaze ove riznice genetičkih rezervi. Kongres bi trebao odrediti međunarodne planove i programe očuvanja šuma, koji će, kako se očekuje, uzeti u obzir osjetljivost zemalja trećeg svijeta, koje odbijaju snositi glavnu odgovornost za povećanje utjecaja tzv. staklenika. Ove zemlje, naime, drže da je količina ugljičnog dioksida koju one, spaljujući šume, ispuštaju u atmosferu, vrlo mala u odnosu na industrijski razvijene zemlje, koje godišnje u atmosferu ispuštaju 5,5 milijardi tona ugljičnih dioksida. Nakon izvještaja prema kojem godišnje nestaje do 17 milijuna hektara tropskih šuma, što je za polovicu više nego prije deset godina, na kongresu bi se trebali povesti delikatni pregovori na temu uzajamnog miješanja. Zemlje poput Indonezije i Malezije, te zemlje izvoznici drveta poput Norveške, Švedske ili Finske ne pristaju na ideju bilo kakvog određivanja. Nakon prvih sporazuma o ispuštanju kloroflorougljika (CFC) u atmosferu, sporazum o šumama koji bi mogao biti zaključen u Parizu dokazuje kako je planeta u opasnosti, te da je potrebno zajednički upravljati ekosustavima. To se posebno odnosi na šume južne hemisfere, koje stradavaju zbog demografske eksplozije, postajući izvorom za ogrijev. Drvo za grijanje čini polovicu od 3,5 milijardi kubičnih metara koliko se godišnje troši u svijetu. Uništavanje tropskih šuma u Amazoniji, središnjoj Americi, Aziji i Africi, ogoljavanje tih istinskih klimatskih regulatora za potrebe poljoprivrede, za sobom ostavlja erozije, pustošenja, suše i poplave. Prevelika eksploatacija šuma pretvara zemlje, bivše izvoznice drveta kao što su Kina, Indija, Nigerija, Obala Bjelokosti i Gana, u zemlje uvoznice. Iz Obale Bjelokosti i Gane nestalo je 85 posto vlažnih šuma. Japan, najveći svjetski uvoznik tropskog drveta, gotovo je sasvim iscrpio rezerve Filipina, a nakon njih, Indonezije i Malezije, koja svoje "zeleno zlato" crpi na Borneu. Izvoz malezijskih trupaca 1989. godine postigao je rekordni iznos od 3,1 milijardu dolara. Pretežito se odvijajući u Aziji, međunarodna trgovina tropskim drvetom čini manje od deset posto svjetske sječe tog drveća. Zbog toga se na kongresu od industrijski razvijenih zemalja vjerojatno neće zatražiti prestanak uvoza. Više od samih gospodarskih razloga, siromaštvo i sve veći broj ljudi onaj su činilac, koji polako "ubija" tropske šume. Na kongresu će se razmatrati i problemi sjevernih i šuma srednjeg pojasa. U tom području Kanada, Sjedinjene Države i SSSR iskorištavaju beskrajni kapital za koji se misli da je neiscrpan. Prvobitne šume posvuda nestaju. Pošumljavanje se ipak vobavlja, ali industrijskim monokulturama, osjetljivim na bolesti. (Hina)fp 211047 MET sep 91