MESIĆEVO PISMO PREDSJEDNIKU VIJEĆA SIGURNOSTI UJEDINJENIH NARODA

ZAGREB, 16. rujna (Hina) - Predsjednik Predsjedništva SFRJ Stjepan Mesić uputio je danas predsjedniku Vijeća sigurnosti Ujedinjenih naroda pismo slijedećeg sadržaja: "Obraćam se vama gospodine Predsjedniče u svojstvu predsjednika Predsjedništva SFRJ. Na tu sam funkciju izabran 1. srpnja 1991. i jedna od mojih dužnosti jest provođenje akata Predsjedništva Jugoslavije, koje je prema Ustavu SFRJ i vrhovni zapovjednik oružanih snaga SFRJ. U ime Predsjedništva SFRJ potpisao sam 3. rujna 1991. - na temelju jednoglasno usvojenog zaključka Predsjedništva i u svojstvu Vrhovnog komandanta Oružanih snaga Jugoslavije - Sporazum o prekidu vatre i Memorandum o suglasnosti o proširenju promatračkih aktivnosti Promatračke misije u Jugoslaviji. U Sporazumu o prekidu vatre nalaže se, između ostalog, hitan prekid vatre i u okviru toga "razoružanje i raspuštanje svih paravojnih i neregularnih paravojnih snaga (osim policijskih snaga)", te "demobilizacija rezervnog sastava Nacionalne garde i povlačenje JNA u vojarne". Podsjetio bih da je u Deklaraciji Vijeća EZ od 27. 8. 1991. navodi da je "velika greška srbijanskih vođa što pokušavaju probleme koji se javljaju u novom poretku riješiti vojnom silom. Još je teže prihvatljivo što je postalo sasvim očito da pojedini dijelovi Jugoslavenske narodne armije očito aktivno pružaju aktivnu podršku srbijanskoj strani". To posebno ukazuje na odgovornost Armije kao jače strane koja je izvršila agresiju za uspostavu primirja. U ime Predsjedništva a u skladu s Poslovnikom o radu Predsjedništva SFRJ koji me obvezuje na provođenje odluka Predsjedništva, izdao sam 11. rujna 1991. Naredbu o povlačenju vojske u vojarne u roku od 48 sati. Savezni sekretar za narodnu obranu general Veljko Kadijević u svom je pismenom odgovoru 12. rujna 1991. odbio izvršiti to naređenje čime je de facto u Jugoslaviji izvršen vojni udar, a JNA postala vaninstitucionalna vojna sila. Usprkos svim tim aktima i naporima Promatračke misije Europske zajednice oružani sukobi osobito u Hrvatskoj eskaliraju, u čemu je posebno angažirana JNA. Oružani sukobi se šire i u sjevernim područjima Bosne i Hercegovine. Armija u napadajima na policijske i civilne ciljeve Republike Hrvatske upotrebljava avione, raketne bacače, teške tenkove i artiljeriju radi bombardiranja gradova i aerodroma. Gotovo su sasvim srušeni stari gradovi Vukovar, Osijek, Petrinja i Vinkovci a brojna hrvatska sela su do temelja spaljena. Ruše se bolnice, crkve, povijesni spomenici. Televizijske kamere zabilježile su kako je u malo mjestu Vrlika napadnuta bolnica kazetnim bombama, a koristi se i druga međunarodnim pravom zabranjena oružja. Jedinice JNA poduzimaju neselektivnu odmazdu prema civilnom stanovništvu u gradovima tako da su sudski organi Republike Hrvatske pokrenuli postupak protiv odgovornih osoba u armiji radi zločina protiv čovječnosti. Tako je na primjer pošto je jedinici JNA isključena električna energija zbog neplaćenih računa bombardirano središte grada Osijeka u kojem živi 110.000 stanovnika. U oružanim sukobima samo u Hrvatskoj ubijeno je do sada 440, a ranjeno 2207 policajaca i civila. Broj izbjeglica koji su napustili opljačkane i srušene domove već je prešao 140.000. Od potpisivanja Sporazuma 3. rujna 1991. bilježe se i najveći prosječni dnevni gubici i razaranja. Dobio sam uvjeravanja od nadležnih vlasti republike da je spremno u cijelosti ispuniti uvjete postavljene u sporazumu o prekidu vatre, surađivati na svome području sa stranim promatračima i prihvatiti sve djelatnosti međunarodne zajednice radi prekida sukoba u Hrvatskoj. JNA zajedno sa srpskim ekstremistima oglušuje se o sve pozive koji su joj upućeni da se sukob prekine. Dapače, posljednjih dana sukobi eskaliraju i front se širi, sa sve većim žrtvama i razaranjima čiji je cilj presjecanje osnovnih komunikacija, paraliziranje Hrvatske i rušenje njene demokratski izabrane vlasti. Sve to izaziva veliku zabrinutost u Europi i svijetu, osobito u susjednim zemljama koja je izražena u službenim izjavama vlada i državnika. Sve to nedvosmisleno vodi zaključku da sadašnji ratni sukobi u Hrvatskoj i akcije u Bosni i Hercegovini ugrožavaju međunarodni mir i sigurnost. Zbog svega toga, u skladu s čl. 35 (1) kao i čl. 37. Povelje UN, kao predsjednik Predsjedništva SFRJ dužan sam upozoriti Vijeće sigurnosti UN na svu ozbiljnost i opasnost po međunarodni mir, zbog oružanih sukoba u Republici Hrvatskoj i u drugim područjima Jugoslavije. Molim vas, gospodine predsjedniče, da u skladu s čl. 3. Privremenog poslovnika Vijeća sigurnosti sazovete hitnu sjednicu Vijeća sigurnosti i razmotrite u Vijeću sigurnosti tešku situaciju o kojoj vas obavještavam. Istodobno želim predložiti Vijeću sigurnosti da ono sa svoje strane naloži u skladu s čl. 40. Povelje OUN hitan prekid vatre, razoružanje nelegalnih paravojnih formacija, povlačenje JNA u vojarne i demobilizaciju rezervnih snaga Zbora narodne garde. Zbog očitih agresivnih namjera Republike Srbije i njenih javno iskazanih ciljeva nasilnog mijenjanja granica i anektiranja dijelova susjednih republika, također predlažem da se na republičke granice, posebno između Srbije i Republike Hrvatske, upute mirovne snage i poduzmu druge odgovarajuće mjere predviđene u glavi VII Povelje UN. Cilj svih tih mjera vidim u hitnom i bezuslovnom prekidu nepotrebnog i brutalnog oružanog sukoba i u omogućavanju rješenja jugoslavenske krize isključivo mirnim i demokratskim putem, uz striktno poštovanje ljudskih prava, prava nacionalnih manjina, i daljnjem razvijanju demokracije. Primite, gospodine predsjedniče, izraze mog dubokog poštovanja. Predsjednik Predsjedništva SFRJ Stipe Mesić." (Hina)mc 161909 MET sep 91