JEFFREY SACHS O PRIVATIZACIJI SLOVENSKOG GOSPODARSTVA

LJUBLJANA, 11. rujna (Hina) - "Cijela je regija bivšeg istočnoevropskog bloka, od Baltika do Jadrana, u dubokoj ekonomskoj krizi"- rekao je poznati američki ekonomista Jeffrey Sachs u razgovoru s novinarima u slovenskoj Skupštini. "Riječ je o depresiji nepoznatoj u dosadašnjo povijesti. Stari je sistem srušen, novi još nije uspostavljen, a Jugoslavija je dodatno uništena ratom, nepovjerenjem i kidanjem ekonomskih veza. Ali, vrijeme koje je još ostalo do mogućeg ekonomskog sloma, potrebno je iskoristiti za stvaranje temelja za novu budućnost, za formiranje države zapadnog tipa i ekonomije koja se bazira na tržištu i kapitalu." Sachsov osnovni koncept sadržan je u paketu zakona o preobrazbi vlasništva o kojima danas raspravlja najviši slovenski zakonodavni organ. Sachs je u Ljubljani boravio nekoliko dana kako bi, objašnjavajući osnovne postavke, stekao što više pristaša za koncept privatizacije koji nudi Peterleova vlada. Tom se konceptu, oštro suprostavlja opozicija zagovarajući sporiji ritam pretvorbe i već otpisani model bivšeg predsjednika Mencingera. Inače, Sachs je uvjeren da Slovenija zbog svog malog i zaokruženog eknomskog prostora, višeg standarda nego u drugim zemljama istočne Europe te relativno dobrog menadžerskog kadra, ima najveće šanse da se izvuče iz ekonomskog kolapsa. On, međutim, upozorava, da zakone o privatizaciji treba brzo usvojiti jer će inače najveći sistemi uskoro bankrotirati. Posebno je upozorio na nepostojanje kontrolnih mehanizama u poduzećima, što omogućuje sadašnjim direktorima da, iako je kapital društveni, rade prije svega za svoje interese. Proces privatizacije će, od trenutka donošenja zakona u Skupštini, prema Sachsovim predviđanjima trajati nekoliko godina. On će, rekao je, biti teži ako dođe do potpunog prekida trgovinskih veza s ostalim jugoslavenskim republikama, ali smatra da je šansa Slovenije u ekonnomskoj integraciji sa Austrijom i Italijom. Ovaj poznati ekonomski stručnjak, koji istovremeno radi i na privatizacijskim modelima Poljske i Ruske Federacije, govorio je o uzajamnim i mirovinskim investicijskim fondovima koji bi objedinili postojeći društveni kapital. Naglasio je da je prijašnji model krio veliku opasnost da do društvenog kapitala, i to po izuzetno niskoj cijeni , dođu dosadašnji direktori. Time i tumači otpor starih struktura koje se boje gubitka dosadašnjih pozicija. Alokacija društvenog kapitala ne može se provoditi ni korak po korak, tvrdi Sachs. On se također zalaže i za restrikcije u pravilima o investicijskim fonodovima koji su uvedeni i u nekim drugim zapadnim zemljamae, napr. da investicijski fondovi ne mogu imati više od 10 posto dionica pojedine kompanije. Sachs je napomenuo da ovakav koncept privatizacije privrede u istočnoj Europi podržava i Svjetska banka. Na pitanje o nacionalnoj valuti, ugledni je američki ekonomista odgovorio da je s ekonomskog gledišta racionalno da mala država poput Slovenije ima čvrstu, konvertibilnu valutu. (Hina) sj 111559 MET sep 91