REKORDNI GUBICI JUGOSLAVENSKE PRIVREDE

BEOGRAD, 9. rujna (Hina) - Jugoslavenska je privreda, točnije 64.937 poduzeća obuhvaćenih analizom SDK Jugoslavije, u prvih šest mjeseci ove godine potrošila 954,1 milijardu dinara više nego što je zaradila (1.726,6 milijardi dinara). To znači da jugoslavenska privreda nema sredstava za vlastiti razvoj te da je, najblaže rečeno, u krajnje zabrinjavajućem položaju, istakao je na današnjoj tiskovnoj konferenciji Momčilo Graovac, pomoćnik direktora SDK Jugoslavije. Od ukupnog broja poduzeća obuhvaćenih analizom 8.745 su srednja i velika, a 56.192 mala, većim dijelom privatna poduzeća. Među njima je gotovo 19.000, ili svako treće poduzeće iskazalo gubitke, ukupan iznos kojih je dosegao rekordnih 84,1 milijardu dinara. Veći dio tog iznosa (92 posto) nakupljen je u društvenom sektoru, uglavnom u industriji. Treba reći da je u poduzećima koja su iskazala gubitak po šestomjesečnom obračunu zaposlena polovica ukupnog broja radnika u jugoslavenskoj privredi. Ukupan gubitak jugoslavenske privrede u prvih šest mjeseci ove godine veći je od dobiti 2,7 puta, a od akumulacije gotovo sedam puta. Pritom je u Sloveniji gubitak veći od akumulacije 3,5 puta, u Hrvatskoj 4,7 puta te u Makedoniji 5,4 puta. U Srbiji je, pak, gubitak veći od akumulacije 11,5 puta, u BiH i Vojvodini oko 14 puta, Crnoj Gori 17,9 puta i na Kosovu čak 20,9 puta. Više od trećine ukupnog gubitka jugoslavenske privrede su gubici na supstanciji, a SDK Jugoslavije je, u skladu sa zakonom, pokrenula stečajni postupak u 4.370 poduzeća u kojima je zaposleno više od milijun radnika. U prvom su polugodištu, prema istom lanjskom razdoblju, promjenjene proporcije raspodjele dohotka u korist privrede, kojoj je pripalo 63,8 posto od ukupno 289,2 milijarde dinara. Stanovništvo stoga snosi sve veći teret javne potrošnje u zemlji. Prosječan osobni dohodak u Jugoslaviji je tijekom prvih šest mjeseci iznosio 5.571 dinar. Veće plaće od prosječnih isplaćivane su u Sloveniji (7.596 dinara), Hrvatskoj (6.425 dinara) i Srbiji (6.017 dinara), a najniže su osobne dohotke primali Makedonci. Po granama, najveći su osobni dohoci isplaćivani u financijama i drugim uslužnim djelatnostima (7.491 dinar), prometu (7.154 dinara) te stambenim i komunalnim djelatnostima (6.722 dinara). Najniže osobne dohotke (4.935 dinara) imali su građevinari, ali treba reći da rasponi ukazuju na ponovno zaživljavanje uravnilovki. Na inozemnim je tržištima jugoslavenska privreda polučila nešto više od devet posto prihoda. Pritom je najviši postotak zarade na stranim tržištima imala Slovenija (15,4 posto). Slijedi Hrvatska sa 10,7 posto, Crna Gora (10,2), Makedonija (8,6), BiH (osam), Srbija (7,5), Vojvodina (5,9) i Kosovo (5,5 posto). (Hina) do 091445 MET sep 91