KONFERENCIJA ZA NOVINARE DR TUĐMANA I MESIĆA

ZAGREB, 7. rujna (Hina) - "Međunarodna mirovna konferencija o Jugoslaviji je politički uspjeh za Hrvatsku, korak naprijed k njezinu priznavanju. Daljnji uspjeh ovisit će o tome da li će prestati agresija na Hrvatsku". To je istaknuo predsjednik Republike Hrvatske dr. Franjo Tuđman na večerašnjoj konferenciji za tisak u Zagrebu, po povratku s haške mirovne konferencije. Dr. Tuđman izrazio je zadovoljstvo općom atmosferom na konferenciji, jer su tamo utvrđena poznata načela o prekidu vatre, o protivljenju nasilnom mijenjanju granica, te jednakim ljudskim i građanskim pravima za sve. Zatim je govorio o, za četvrtak predviđenom, nastavku konferencije na razini ministara vanjskih poslova, rekavši da će na raspolaganju biti i arbitraža od pet predstavnika ustavnih sudova, od kojih su trojica iz Njemačke, Francuske i Italije, a i ostalu dvojicu ustavnih sudaca odobriti će EZ. Predsjednik Tuđman je istaknuo da je i u Haagu iznio poznata hrvatska stajališta - da se protiv Hrvatske vodi agresivni, nenajavljeni rat u kojem sudjeluje Srbija uz pomoć jugoslavenske vojske i manjeg dijela srpskog pučanstva u Hrvatskoj. Istaknuo je da je zatražena pomoć u intervenciji međunarodne zajednice, te dodao kako su i drugi jugoslavenski predstavnici iznijeli svoja poznata stajališta, te da je makedonski predsjednik Gligorov bio najodređeniji glede želje Makedonaca za suverenošću i samostalnošću svoje republike. Srpski predsjednik Milošević, nastavio je dr. Tuđman, uz poznata gledišta, iznio je i podatak kako su se u Beogradu sastali predstavnici Srbije, Crne Gore i BiH na liniji održavanja jugoslavenske federacije. Na to je reagirao Izetbegović, kazavši da na tom sastanku od predstavnika BiH nitko nije sudjelovao. Predsjednik Tuđman je naveo da je u Haagu razgovarao s talijanskim, njemačkim i engleskim ministrima vanjskih poslova, te s lordom Carringtonom. "Dojmljiv je bio susret i s našim iseljenicima po svršetku konferencije koji su priredili manifestacije u Haagu, a na kojem su sudjelovali i Albanci", kazao je dr. Tuđman. Predsjednik saveznog predsjedništva Stipe Mesić govoreći o svojim utiscima iz Haaga je, uz ostalo izjavio: "Nisam očekivao daleko više nego što smo postigli. Poslije četvrtka znati ćemo što može učiniti EZ i Lord Carrington sa svojim uslugama, te koje će korake Hrvatska morati poduzeti". Predsjednik Mesić rekao je nadalje da je današnji skup u Haagu početak da se Europa više angažira na uspostavi mira, dodavši da to očito neće biti lako. "Europa je ovom mirovnom konferencijom shvatila jasno pozicije svih jugoslavenskih subjekata, posebno onih umiješanih u rat protiv Hrvatske. Vjerujem da će Europa pomoći, ali agresija je tolika da nemamo puno vremena", istaknuo je Mesić. Dodao je kako je bio i u posjeti nizozemskoj kraljici, koja je dobro upoznata sa prilikama u našoj zemlji. Odgovarajući na novinarsko pitanje da li "smo za stopu bliži zaustavljanju krvoprolića u Hrvatskoj", predsjednik Tuđman je kazao kako nije veliki optimista, te da na osnovu onoga što poduzima EZ treba očekivati da se agresori privedu razboru i prestanu s agresijom. Predsjednik Mesić je dodao kako se radi najbrže što se može, ponavljajući kako je dva puta uputio poziv armiji da se povuče u vojarne. "Sutra ću ponovo intervenirati, ukoliko to ne izvrše, onda vojni vrh djeluje izvaninstitucionalno, a to znači da je izvršen vojni udar", zaključio je Mesić. Glede ostavke na mjesto saveznog predsjednika Mesić je kazao kako bi onda na njegovo mjesto došao Branko Kostić, te da bi on bio i vrhovni komandant oružanih snaga. "Ja neću davati legitimitet takvom Predsjedništvu, mogu biti i u Zagrebu", ustvrdio je Stipe Mesić. Predsjednik Tuđman na koncu je dodao kako su ga novianri i u Haagu pitali na kakve je kompromise Hrvatska spremna, na što je on odgovorio kako nema kompromisa, pregovora, pa čak i riječi glede teritorijalnih ustupaka. Podsjetio sam ih, nastavio je on, s kakvim je granicama Hrvatska ušla u zajedničku državu 1918. "Nema razgovora ni o jednom pedlju hrvatske zemlje", ponovio je dr. Tuđman, dodavši uz ostalo, kako Hrvatska nema problema sa drugim nacionalnim manjinama, te da su svim manjinama u Hrvatskoj osigurana i Ustavom i drugim aktima sva nacionalna i građanska prava. (Hina) dd 072049 MET sep 91