GOVOR MESIĆA NA MIROVNOJ KONFERENCIJI O JUGOSLAVIJI

HAAG, 7. rujna (Hina) - Nakon nizozemskog ministra inozemnih poslova Hansa van den Broeka sudionicima Mirovne konferencije o Jugoslaviji u Haagu obratio se predsjednik Predsjedništva SFRJ Stipe Mesić.Govor predsjednika Mesića prenosimo u cijelosti. "Gospodine Predsjedniče, Dame i gospodo, Dozvolite mi da u ime Predsjedništva SFRJ pozdravim ovaj eminentni skup sazvan u plemenitoj težnji Europske zajednice da zajedno s predstavnicima federalnih vlasti naše zemlje i liderima republika doprinese obustavi neprijateljstava i oružanih sukoba koji su već odnijeli brojne žrtve i proizveli teška razaranja, kao i uspostavljanju stabilnog i trajnog mira u Jugoslaviji. Samo u uvjetima mira moguće je graditi buduće ustrojstvo jugoslavenske zajednice, na demokratski način, uz puno uvažavnje ljudskih prava i sloboda i nacionalne ravnopravnosti, a sve to u tijesnoj suradnji sa europskim narodima i državama, čijoj zajedničkoj porodici pripadaju i naša zemlja i naši narodi. Posebnu zahvalnost želim izraziti Lordu Carringtonu, koji je ljubazno prihvatio da predsjedava ovom Konferencijom od koje očekujemo da će u jugoslavenske prostore unijeti pouzdane nade i garancije za mir i stabilnost, što je u dubokom interesu naroda Jugoslavije, kao i Europe u cjelini. Imajući u vidu dugogodišnje prijateljske odnose i suradnju Jugoslavije sa Europskom zajednicom, i osobito njeno dosadašnje konstruktivno angažiranje i doprinos u rješavanju jugoslavenske krize, želim također izjaviti da se Predsjedništvo SFRJ s razumijevanjem i poštovanjem odnosi i prema najnovijim naporima Zajednice, uključujući i sazivanje ovog visokog skupa. Želim naglasiti i ovom prilikom podudarnost naših konstatacija da posljedice neprijateljstava i sukoba trpe veliki dijelovi stanovništva, posebno u Republici Hrvatskoj i da bi produžetak takvih neprilika mogao imati ozbiljnog utjecaja i na mir i sigurnost u Europi. Sve to nalaže potrebu da se pronađu i učvrste miroljubivi putevi za razriješavanje situacije koja trenutno razjedinjuje narode Jugoslavije, da se obeshrabre i onemoguće novi izlivi nasilja i krvoprolića, tako što ćemo zajedničkim naporima svih relevantnih činilaca u našoj zemlji i uz doprinos Europske zajednice utrti put demokratskim pregovorima o budućnosti Jugoslavije. Pri tome, a imajući u vidu bolne ožiljke stradanja i ogromne štete proizišle iz dosadašnjih sukoba, pa i duboko zabrinjavajuću činjenicu da su se oni nastavili i proteklih dana, i nakon jasnih odluka i sporazuma o prekidu vatre, smatram da i ovom visokom skupu trebamo saopćiti naše jasno uvjerenje, da se rješenje jugoslavenske krize ni u kom slučaju ne može postići ratom, ono je moguće samo mirnim putem, eliminacijom politike sile i svršenog čina, polazeći od nedvosmislenog stava da se vanjske i unutrašnje granice ne mogu mijenjati silom. Naravno, i ovom prilikom, mi smo dužni konstatirati da politička i ekonomska kriza u Jugoslaviji ima dublje uzroke i da nije nastala iznenada i odjednom. Istina je da smo sami na to tražili odgovore i predlagali odgovarajuće programe, svjesni da je neophodna radikalna transformacija društva, da su neminovne duboke reforme u cilju istinske demokratizacije, uspostavljanja slobodnog tržišta i punog poštivanja ljudskih prava i sloboda. Međutim, snage koje su svoju promociju počele graditi na politici nacionalizma, šovinizma i mržnje, prekidanja ekonomskih tokova, a zatim dovele i do oružanih sukoba, otežale su ili sasvim onemogućile provođenje tih planova i programa. Time se kriza dodatno produbljuje. Iz istih razloga reducirani su, ili sasvim zaustavljeni, financijski aranžmani sa odgovarajućim međunarodnim institucijama i drugim zemljama. Time su ukupne prilike postale još složenije. Ukupna socijalna situacija postala je veoma teška. Sigurno je da će sa određene distance sve to biti moguće objektivno ocijeniti i objasniti, uključujući i uzroke i povode, kao i posljedice i odgovornosti, ali sada je najvažnije da se taj negativni lanac prekine, da se zaustavi nasilje, da se osigura zaštita svih ljudi bez obzira gdje žive u Jugoslaviji i da se pregovorima, poštujući sve legitimne interese i težnje naroda i građana, utvrde principi i osnovni odnosi budućeg ustrojstva jugoslavenske zajednice. Ovaj odgovorni posao mora što prije početi i rezultirati demokratskim solucijama, imajući pri tome u vidu principe sadržane u završnom dokumentu iz Helsinkija i Pariškoj povelji o novoj Europi, a posebno one koji se odnose na ljudska prava, uključujući i pravo na samoopredjeljenje u skladu s poveljom Ujedinjenih naroda i odgovarajuće norme međunarodnog prava, uključujući i one koje se odnose na teritorijalni integritet država. Presudnu ulogu u tome imaju narodi Jugoslavije koji jedini mogu odlučiti o vlastitoj budućnosti. Dabome, da je u tome dobrodošla sva pomoć Europske zajednice i svi njeni iskreni napori da se stimuliraju rješenja inspirirana europskim standardima i civilizacijskim dometima koji nas potiču i usmjeravaju u ovim složenim i odgovornim pothvatima. Ovo tim prije što je nepovjerenje među republičkim vlastima preneseno i na naše narode, pa je upravo stoga pomoć EZ neophodna. Uvjeren sam da ovom prilikom nema potrebe nabrajati sve korake, mjere, akte, deklaracije i sporazume, što su ih predstavnici Europske zajednice samostalno i u suglasnosti sa vlastima Jugoslavije i rukovodstvima njenih republika poduzimali i usvajali od kraja lipnja do danas, a sve u opravdanoj težnji da se spriječi nasilje i da se aktuelni problemi i nesporazumi, kao i oblikovanja budućih odnosa u zajednici naroda Jugoslavije, rješavaju mirno i principijelno, u duhu tolerancije i uz poštovanje slobode, ravnopravnosti i uzajamnih interesa. Nažalost, i poslije više odluka Predsjedništva SFRJ i jasnih stavova Europske zajednice, poslije potpisivanja Sporazuma o prekidu vatre i Memoranduma o suglasnosti o proširenju promatračkih aktivnosti u Jugoslaviji, svjedoci smo činjenice da su u više mjesta u Republici Hrvatskoj produženi oružani sukobi i provokacije. Bez obzira na kontradiktorne informacije o povodima i posljedicama tih sukoba, duboko zabrinjava okolnost da nisu poštovane preuzete obaveze, da je došlo do novih žrtava i razaranja. Pogođeni tim saznanjima, razmotrili smo novonastalu situaciju i ja sam se u ime Predsjedništva SFRJ obratio javnosti i pozvao sve sukobljene strane i pojedince da odmah i do kraja ispoštuju odredbe Sporazuma koje se odnose na prekid vatre. Posebno smo naglasili našu obavezu da osiguramo uvjete u kojima međunarodna promatračka misija može uspješno obaviti svoje zadatke i funkcije. Svi smo stoga dužni dati svoj doprinos miru i spokojstvu, a ponajviše odgovorni organi u republikama i u federaciji. Za miran i demokratski izlaz iz krizne situacije svi su dužni ispoljiti maksimalnu političku volju i odgovornost. U funkciji tog plemenitog opredjeljenja razumijemo i Deklaraciju o Jugoslaviji iz Haaga, od 3. rujna o.g., napore KESS-a, rad i rezultate ove Konferencije, kao i kompetentne stavove i sugestije Arbitražne komisije. Podržavamo razložnu odluku Kriznog komiteta KESS-a da se ne isporučuje oružje ni jednoj ratujućoj strani. Predsjedništvo SFRJ izražava punu riješenost da sve preuzete obaveze izvrši u potpunosti. Prvi i odlučujući korak u ostvarenju visokih ciljeva kojima težimo mora biti mir i efikasna kontrola njegovog održavanja. Želim vas također uvjeriti da smatramo neodložnim naporom i rad u traženju dugoročnih rješenja krize koja nas tako sveobuhvatno pritišće. Postigli smo suglasnost da se u formuliranju tih rješenja moraju uvažavati slijedeći principi: - prvo, poštovanje prava svakog naroda na samoopredjeljenje, uključujući i pravo na otcjepljenje i udruživanje; - drugo, uvažavanje demokratski izražene volje svakog jugoslavenskog naroda i republike da ostvari svoj status u skladu sa vlastitim specifičnim i realnim interesima; - treće, princip ravnopravnosti koji predstavlja ravnopravnost svih opcija, odustvo nametanja tuđe volje i upotrebe sile, i - četvrto, princip legaliteta koji pretpostavlja da se politički dogovor pravno sankcionira i osigura legalni postupak njegovog ostvarivanja. Na tim osnovama priprema se politički dogovor o budućnosti Jugoslavije. Dogovor predviđa da se jugoslavenska zajednica transformira u oblik državnog organiziranja koji odgovaraju politički izraženoj volji naroda i legitimnim nacionalnim interesima. Svako rješenje mora biti pravično i razumno, prihvatljivo za sve, ostvareno dogovorno i demokratskim putem. Ne bez razloga i uvjeren u vaše razumijevanje, želio bih podvući i podržati i stajalište posljednje Deklaracije o Jugoslaviji u kome se navodi da se Zajednica i njene države članice nadaju da će normalizacija situacije omogućiti da što je moguće prije stave na snagu financijske protokole, kako bi time doprinijeli privrednom oporavku zemlje. Time bi bio učinjen još jedan značajan korak stabilizaciji naše ekonomije, na zdravim tržišnim osnovama, što bi sa svoje strane blagotvorno djelovalo i na oporavak općih političkih prilika, sigurnost građana i dinamiziranje našeg posustalog razvoja. Gospodine Predsjedniče, Dame i gospodo, Svjesni smo u punoj mjeri vlastitih odgovornosti i obveza pred našim narodima i građanima, pred Europom i svijetom da neodložno i konkretno radimo u korist mira, normalnog odvijanja životnih tokova, privrednog poleta i demokratskog raspleta jugoslavenske krize dogovorom o budućnosti njenih naroda i republika i njihovim međusobnim odnosima. Istovremeno, sa respektom podržavamo napore koje Europska zajednica, njene članice kao i institucije KESS-a poduzimaju da sa svoje strane pomognu i učvrste potpuni prekid ratnih strahota i civiliziranu komunikaciju naše zemlje, njenih naroda i republika sa susjedima i drugim državama našeg kontinenta čiji smo nerazdvojni dio. U tom smislu s iskrenim nadama očekujemo i ishod i rezultate ove Konferencije, svjesni da svi polažemo ispit pred širokim auditorijem, a posebno pred novim generacijama koje žele živjeti i stvarati u miru i slobodi, u punoj otvorenosti veza i suradnje i neokrnjenom ljudskom dostojanstvu, lišenom straha i nasilja svake vrste. Konferenciji stoga želim puni uspjeh i toplo vam zahvaljujem". (Hina) mc 070731 MET sep 91