SOVJETSKI SAVEZ PRIZNAO NEOVISNOST BALTIČKIH REPUBLIKA

MOSKVA, 6. rujna (AFP/Hina) - SSSR je danas, nakon tri godine teških borbi, službeno priznao neovisnost triju baltičkih republika - Estonije, Litve i Letonije. Ta je "rezolucija" usvojena tijekom prvog sastanka Državnog vijeća SSSR-a, potvrđeno je iz novinarske službe sovjetskog Predsjedništva. Sastanak je održan pod predsjedanjem Mihaila Gorbačova i u nazočnosti vodećih ličnosti deset republika, a to su predsjednik Rusije Boris Jeljcin, Kazahstana Nursultan Nazarbajev, Armenije Levon Ter-Petrosian, Turkmenije Saparmurat Njazov, kao i predstavnici Ukrajine, Bjelorusije, Gruzije, Azerbejdžana, Kirgizije i Estonije. Sovjetska agencija TASS nije navela na kojim načelima SSSR priznaje tu neovisnost. Baltički deputati posljednjih su dana po hodnicima Kongresa izjavljivali da će priznavanje njihove neovisnosti biti utemeljeno na ilegalnosti tajnih protokola pridodatih paktu Molotov-Ribbentrop, kojeg su 1939. godine potpisali ministri vanjskih poslova Staljina i Hitlera. Baltičko pitanje bilo je prvo na dnevnom redu tog sastanka, prema izjavama predstavnika triju baltičkih republika u Moskvi. Novinarska služba litvanskog predsjedništva objavila je da je litvanski predsjednik Vytautas Landsbergis u četvrtak navečer primio poziv sovjetskog predsjednika Mihaila Gorbačova, u kojemu mu se potvrđuje da će problem baltičke neovisnosti biti razmatran već u petak ujutro. Slom državnog udara konzervativaca u SSSR-u ubrzao je borbu za neovisnost Estonije, Litve i Letonije, čije pripojenje Sovjetskom Savezu 1940. godine Zapad nikad nije pravno priznao. Nakon godina potčinjenosti, došlo je do naglih zahtjeva za neovisnošću u baltičkim republikama u proljeće 1988. godine, sa stvaranjem republikanskih narodnih frontova. Litva i pokret Sajudis, pod vodstvom sadašnjeg predsjednika litvanskog parlamenta Vytautisa Landsbergisa, vodili su tu borbu sa sve većom upornošću, odbijajući sukcesivne diktate Kremlja, sve do nedavno ne baš raspoloženog da "izgubi" te tri strateški važne republike. Nakon izbora parlamenata 1989. godine i početkom 1990. godine u kojima dominiraju nezavisni kandidati, Litva je 11. ožujka 1990. godine bila prva sovjetska republika koja je proglasila neovisnost, a iza nje su odmah uslijedile Letonija i Estonija, nešto opreznije. Prava željezna ruka koja se očitovala u nemirima, ekonomskoj blokadi i ukazima iz centra započela je od tada, a tragično kulminirala u siječnju 1991. godine, kad je došlo do napada sovjetske armije na zgradu litvanske televizije u Vilni. Napad u kojem je poginulo 14 osoba nije značajno promijenio stav Moskve, koja je i dalje zahtijevala "poštivanje sovjetskog zakona o otcjepljenju", pravila kojima je praktično onemogućeno skorašnje otcjepljenje republika. Nakon puča, sve brže razvijanje događaja dovelo je Gorbačova do toga da promijeni stav. Prije nekoliko dana po prvi puta je javno priznao da Moskva mora pristati na otcjepljenje baltičkih republika "budući je to želja naroda". (Hina) mm 061228 MET sep 91