SOVJETSKE REPUBLIKE IMAJU SVE VAŽNIJU ULOGU

MOSKVA, 5. rujna (AFP/Hina) - Nakon teško postignutog kompromisa između bivših unitarističkih struktura i pobornika novog Saveza s vrlo labavim vezama, što je željela većina republika, federalnim institucijama u Sovjetskom Savezu, koje su danas usvojene a trajat će u "prijelaznonm razdoblju", na svim razinama dominiraju kolegijalni organi a republike imaju sve važniju ulogu. Simptomatično je da niti jedan od pet članova zakona "O državnim organima vlasti" koji je danas izglasao Kongres narodnih deputata SSSR-a nije posebno posvećen predsjedniku Saveza. Obujam njegovih prava ostaje glavno pitanje pri čitanju tog dokumenta, a čini se da se njegova glavna dužnost sastoji u upravljanju radom Državnog vijeća, novog organa u kojem se on nalazi uz najviše predstavnike republika. Kao da je od sada samo "prvi među jednakima". Između ostalog, državnom šefu više nije odobreno da mu pomaže potpredsjednik, kojeg je osobno imenovao. U slučaju spriječenosti predsjednik može biti zamijenjen bilo kojim od drugih članova Državnog vijeća. To je mjera koja izravno proističe iz puča od 19. kolovoza, kada je potpredsjednik Genadij Janajev uklonio Mihaila Gobačova argumentirajući to njegovim navodnim zdravstvenim problemima. Glede Državnog vijeća, poznato je samo da je ono zaduženo da "dogovorom riješi unutarnja i vanjska politička pitanja koja se odnose na skupne interese republika". Drugim riječima, ta će institucija prvenstveno koordinirati akcije republika u izvjesnim područjima, poput novca, ekologije ili obrane. Rezolucija koju je danas izglasio Kongres deputata podsjeća na neophodnost očuvanja "zajedničke sigurnosti i obrane sa zadržavanjem jedinstvenih oružanih snaga i jedinstvene uprave nuklearnim arsenalima i drugim oružjima masovne razorne moći". Ipak je potrebno primijetiti da prema članku 4. te rezolucije dugačke dvije stranice, predsjednik SSSR-a, Vrhovni sovjet i Državno vijeće trebaju "garantirati prijelaz prema građanskom demokratskom društvu". To je način da se naglasi da usprkos svega sovjetski predsjednik ostaje, uz Vrhovni Sovjet, jedna od najsolidnijih garancija za dugotrajnost centralne vlasti tijekom "prijelaznog perioda", to jest do usvajanja novog ustava, čiji se točan datum još ne zna. Još se ne zna kako će Mihail Gorbačov upotrijebiti svoje ovlasti tijekom "prijelaznog perioda" i koja će mu se uloga sačuvati u novom ustavu u času kada se moć "centra" smanjuje. (Hina) mm 051623 MET sep 91