MIROVNU KONFERENCIJU O JUGOSLAVIJI
LONDON, 4. rujna (Hina) - Lord Carrington, britanski
aristokrat-političar, imenovan u utorak čelnikom Mirovne
konferencije o Jugoslaviji, stekao je ugled hladnokrvnog
pregovarača u pregovorima kojima je okončan gerilski rat u
Rodeziji i kao glavni tajnik NATO pakta.
Ministri inozemnih poslova Europske zajednice, odlučili su
da je on najbolji čovjek za predsjedanje mirovnom
konferencijom o Jugoslaviji, potvrđujući njegov status
međunarodnog državnika širokog iskustva.
Carrington, 72, šesti u nizu nasljednih barona, obavljao je
različite ministarske funkcije u Velikoj Britaniji,
uključujući obranu i inozemne poslove, pod svakim
poslijeratnim premijerom iz Konzervativne stranke.
Kao generalni sekretar NATO-a u razdoblju od 1984. do
1988. uložio je veliki napor u unapređivanju
američko-europskih odnosa. Kao ministar inozemnih poslova,
Carrington je bio na vrhuncu svog prestiža u Velikoj
Britaniji kad je Argentina zauzela Falklandske otoke u
travnju 1982.
1979. imenovan je ministrom inozemnih poslova u prvoj
vladi Margaret Thatcher, a već 1980. zaslužio je mjesto u
povijesti kad je kao glavni pregovarač okončao gerilski rat
u Rodeziji (Zimbabve), utirući put neovisnosti bivšoj
britanskoj koloniji.
Njegovo vješto predsjedavanje 15-tjednoj londonskoj
Mirovnoj konferenciji o Rodeziji donijelo mu je velike
pohvale, tako da je čak predložen za Nobelovu nagradu za
mir.
Kao generalni sekretar NATO-a Carrington se suočio sa novim
izazovom ravnoteže Istok-Zapad u konvencionalnom naoružanju
i unutrašnjoj podjeli saveza glede sigurnosnih implikacija
američko-sovjetskog ugovora o nuklearnom naoružanju.
Njegove sposobnosti komunikatora i posrednika bile su u
potpunosti provjerene nakon islandskog sastanka na vrhu
supersila 1986. kada je došlo do preloma u postizanju
sporazuma o ograničenju nuklearnog naoružanja srednjeg
dometa.
Peter Alexander Rupert Carrington, rođen je 6. lipnja
1919., a po smrti svog oca 1938. naslijedio je porodična
imanja i titulu koja datira iz 1797. Školovao se na Etonu,
britanskoj najelitnijoj privatnoj školi i na vojnoj
akademiji Sandhurst. Pridružio se elitnoj Grenadirskoj
gardi i odlikovan je Vojnim križem, kao zapovjednik tenka u
Drugom svjetskom ratu.
Kao nasljedni član Doma Lordova (gornjeg doma parlamenta)
nije nikad nije morao ići na izbore, ujedno izbjegavajući i
verbalne kavge Doma pučana (donjeg doma).
Bio je Visoki povjerenik Velike Britanije u Australiji
(ambasador) od 1956. do 1959. i ministar obrane u vladi
Edwarda Heatha od 1970. do 1974.
Političke kolege jedom su rekle o njemu: "On je malo ohol i
nikad stvarno prijateljski. On se zaista osjeća
superiorno".
Ali on može podnijeti kritike, i često se šali na vlastiti
račun, pa je tako za svoju poziciju kao generalnog sekretara
NATO-a govorio da je "Srednje-Atlanska-hladna, mokra i
usamljena".
Oženjen je, ima dvije kćerke i jednog sina.
(Hina)fp
042342 MET sep 91
Prekid vatre u Gazi počinje u nedjelju ujutro
Najava događaja - fotografije - za nedjelju, 19. siječnja
Najava događaja - sport - za nedjelju, 19. siječnja
Najava događaja - kultura - za nedjelju, 19. siječnja
Najava događaja - svijet - za nedjelju, 19. siječnja
Najava događaja - Hrvatska - za nedjelju, 19. siječnja
Remi Lyon, pobjeda PSG-a
Getafe - Barcelona 1-1
Južnokorejski sud produžio pritvor predsjedniku Yoonu, razbjesnivši pristaše
Italija: Atalanta - Napoli 2-3