HRVATSKA I SLOVENIJA OTVARAJU POSLANSTVA

OTOČEC, 1. rujna (Hina) - Republika Hrvaska i Slovenija podići će suradnju na višu razinu i još je više institucionalizirati. Stoga dvije republike odmah pristupaju radu na otvaranju poslanstava između samostalnih i suverenih republika Slovenije i Hrvatske. Kada prestane tromjesečni moratorij ta će se poslanstva odmah pretvoriti u najviši rang diplomatskih predstavništava - u ambasade. To je danas izjavio ministar inozemnih poslova Hrvatske dr. Zvonimir Šeparović nakon razgovora sa slovenskim kolegom dr. Dmitrijem Rupelom u Otočcu. Šeparović je naglasio kako će tim činom dvije republike potvrditi punu državnost, suverenost i uvažavanje odluka svojih parlamenata. Dva su se ministra suglasila da se Hrvatska i Slovenija potpomažu i sa svojim inozemnim uredima, odnosno da jedna strana zastupa interese i druge strane. Ministri su se suglasili da najmanje jednom mjesečno održavaju zajedničke sastanke. Prema riječima dr. Šeparovića na današnjem susretu se posebno govorilo o Deklaraciji ministara vanjskih poslova Europske zajednice od 27. kolovoza. "Pozdravili smo tu Deklaraciju, vidjeli smo i stanovite probleme u njoj, ali budući da je bitniji njezin sadržaj prihvatljiv, mi smo apsolutno za tu Deklaraiju", rekao je Šeparović. Nakon što je istaknuo da je interes dviju republika ostvarivanje mira u ovom dijelu Europe kao i internacionalizacija krize u Jugoslaviji, odnosno rata protiv Hrvatske, i rad na međunarodnom priznanju Hrvatske i Slovenije dr. Šeparović je govorio o dokumentima koji su noćas stigli i o kojima će se poslijepodne razgovarati u Beogradu. Europska dvanaestorica inzistiraju da se do kraja današnjeg dana potpiše Sporazum o proširenju promatračke misije i na Hrvatsku po modelu kakav je bio u Sloveniji, i uz to i Sporazum o prekidu vatre. Slovenski ministar dr. Rupel kazao je da je Slovenija sa zadovoljstvom prihvatila formalizaciju suradnje dviju republika. Rupel je istaknuo važnost dokumenata europske dvanaestorice koji bi se danas trebali potpisati. Riječ je o Sporazumu o prekidu vatre i Memorandum o suglasnosti o proširenju aktivnosti promatračke misije u Jugoslaviji. Radi se u stvari o proširenju djelovanja promatračke misije na Hrvatsku što je zbog ratnog stanja vrlo važno. Po mišljenju dr. Rupela u tim se dokumentima "skoro primjećuju posljedice pritisaka nekih krugova u Jugoslaviji, bilo saveznih, bilo srpskih". Dr. Rupel je u nastavku upozorio na, kako je rekao, "praktične stvari". Naime, kao što je poznato, taj se sporazum mora potpisati danas u Beogradu, a predsjednici Kučan i Tuđman su u težem položaju od drugih predsjednika republika jer u Hrvatskoj i Sloveniji su zatvoreni aerodromi, pa će kako se pretpostavlja, morati ići stranim avionom u Beograd "što daje posebnu, dramatičnu dimenziju tom sastanku". Na pitanje novinara u čemu se ogleda pritisak o kojem je govorio slovenski ministar, dr. Šeparović je rekao da je on zapravo prividan. Europska zajednica je 27. kolovoza usvojila Deklaraciju o Jugoslaviji a republike su se do danas morale izjasniti da li se slažu s načelima sadržanim u toj Deklaraciji, koja se sada razrađuju u dva nova dokumenta o prekidu vatre i proširenju promatračke misije na Hrvatsku. "Kako Hrvatska apsolutno prihvaća ono što je u Deklaraciji rečeno, a to je da nema nasilnog mijenjanja granica, kao i činjenicu da su imenovani agresori, to je Hrvatska uz primjedbe na neke detalje u formulacijama ,zapravo, i to već prihvatila. Pritisak je, dakle, u tome što Europa hoće održati svoj rok, hoće danas vidjeti tko je za taj mir, a tko nije", rekao je Šeparović. On je još dodao da su dokumenti koji bi se trebali potpisati, uz neke razlike sastavljeni u duhu Brijunskog sporazuma od 7. srpnja i Deklaracije EZ od 27. kolovoza. Na pitanje tko bi bili subjekti u promatračkoj skupini, Šeparović je podsjetio da je Hrvatska već ranije bila spremna potpisati sporazum kojim se utvrđuje sastav takve skupine, ali su to Srbija i njezini saveznici odbili. Riječ je o tome da će u promatračkim skupinama biti predstavnici Hrvatske, jugoarmije i predstavnici srpskog pučanstva u Hrvatskoj. "Modifikacija koja se sada javlja je nešto manje povoljna, ali ona može biti shvaćena samo tako da će to biti lojalni i legitimni predstavnici srpskoga naroda u Hrvatskoj, dakle, oni koji se lojalno ponašaju prema Republici Hrvatskoj. Takav stav Hrvatske smo prenosili međunarodnoj misiji i tako smo tumačili prisutnost Srba iz Hrvatske", zaključuje dr. Zvonimir Šeparović. (Hina) mc 011343 MET sep 91