INTERVIEW PREDSJEDNIKA TUĐMANA HTV-U

ZAGREB, 31. kolovoza (Hina) - Predsjednik Republike Hrvatske dr. Franjo Tudman u večerašnjem interviewu Hrvatskoj televiziji u povodu donošenja Deklaracije Vijeća ministara EZ, službene izjave State Departamnata i Deklaracije Helsinške komisije za sigurnost i suradnju govorio je o politici hrvatskog vrhovništva od prošlogodišnjih višestranačkih izbora do danas, te posebno o tim dokumentima. Predsjednik Tuđman kazao je kako se prije svega treba osvrnuti na sve te dokumente, te istaknuo kako u novijoj povijesti nije bilo takvih dokumenata koji bi na tako zoran i uvjerljiv način govorili o ispravnosti hrvatske politike. Pri tome, je dodao, kako je od uspostave demokratske vlasti u Hrvatskoj, ona bila stalno ugrožavana. Kazao je kako se Hrvatska trebala stalno boriti za svoj identitet, dokazivati svoju demokratičnost. "Svijet je trebao spoznati da je Hrvatska ugrožena, i ovim dokumentima to je jasno izračeno i to je svojevrsno priznanje hrvatske politike. I usudio bi se reći da je to gotovo trijumf hrvatske politike koja se zauzimala za demokratsko rješenje jugoslavenske krize u cjelini, a posebno protiv nametnutoga joj rata", rekao je dr. Tuđman. Nastavio je da ima onih koji smatraju kako se vodi preblaga politika, te da ti ljudi zaboravljaju kako Hrvatska ima svakodnevne žrtve, da je do jučer u Hrvatskoj poginulo 308 gardista i pripadnika MUP-a. "Taj broj se vjerojatno i danas povećao za dvadesetak novih. Činim sve i činio sam sve što sam mogao, vodeći i nepopularne razgovore, jer protivnika ne biramo, on nam se nameće, kako bi spriječio da se tih 308 ne pretvori u 38 tisuća, u 138 tisuća žrtava", kazao je hrvatski predsjednik. U nastavku dr. Tuđman je istaknuo kako smo morali i svijetu dokazati kako smo zemlja koja se brani od agresije, da želimo na demokratski način riješiti probleme i kako smo morali zadobiti povjerenje i priznanje toga svijeta. Dodao je kako smo došli do točke kada je Hrvatska de facto i priznata, a vrlo brzo uslijedit će i formalno priznanje. Odgovarajući na pitanje kako u sklopu geostrategije kojom je zapad i stvorio i financirao Jugoslaviju, gleda na položaj Hrvatske u svjetlu sadašnjeg geostrateškog značenja južnoslavenskog područja, predsjednik je podsjetio da je Jugoslavija imala golemu geostratešku važnost kako zbog svoga položaja, tako i zbog Tita koji je pružao otpor staljinističkom hegemonizmu. Ponovio je kako je od uspostave demokratske vlasti i zapadni i istočni svijet bio podjednako zainteresiran za očuvanje Jugoslavije, što je predstavljalo teškoće za hrvatsku samostalnu politiku. Istaknuo je uz ostalo, kako su se i jedni i drugi bojali raspada Jugoslavije koji bi mogao negativno utjecati i na napad i na istok, ali isto tako i zbog mogućnosti građanskog rata i mnoštva izbjeglica. "U tim i takvim okolnostima", kazao je on, "mi smo morali u Hrvatskoj svoju politiku odredivati ne samo prema unutarnjim okolnostima, nego i prema tom i takvom držanju svijeta", rekao je predsjednik Tudman te dodao da kada se sve to ima u vidu onda se i vidi i uspjeh takve politike koja je zadobila povjerenje svijeta." Kazali smo, nastavio je dr. Tudman, kako želimo svoju suverenost i samostalnost ako je moguće u okviru nekog saveza suverenih država u jugoslavenskom okviru, ali koji pretpostavlja pravo i na medunarodni subjektivitet i na vlastitu oružanu silu. No, ako to nije moguće, dodao je dr. Tudman, onda tražimo pravo na samoodredenje naroda i samostalan put u Europu. " Takoder smo rekli kada je započela agresija na nas da se dovodi u pitanje i mogućnost takvog saveza," rekao je predsjednik Tudman. "I svi ovi europski dokumenti potvrduju činjenicu da je Jugoslavija zapravo samo formalno prisutna, te da treba tražiti rješenja na osnovu priznanja samostalnosti i suverenosti Hrvatske i Slovenije, a i drugih republika u onom obliku kako se one opredile", kazao je predsjednik Tudman. Usporedujući nadalje, položaj Hrvatske prije godinu dana i danas, hrvatski predsjednik je istakao kako se prošle godine trebalo boriti za identitet Hrvatske kojoj je bila nametnuta hipoteka NDH. Istaknuo je takoder, kako se od uspostave demokratske vlasti ta vlast htjela prikazati kao proustaška i profašistička, iako je u njoj bilo mnogo antifašista. Pri tome, je naglasio da je uspjeh hrvatsks politike i u tome što je obesnažila i odbacila takve hipoteke, te da je svijet spoznao da Hrvatska ima demokratski poredak, da je osigurala prava svim svojim građanima uključujući i Srbe u Hrvatskoj. "Danas je Hrvatska stvarnost, priznata kao demokratska zemlja i to upisana u, da tako kažem, u medunarodnu diplomatsku kartu, kao što do sada nikada u svojoj povijesti nije bila", kazao je dr. Tudman, ističući da je to bitna razlika izmedu one Hrvatske i današnje Hrvatske. Hrvatski predsjednik nije se složio s tvrdnjom kako mnogi hvale hrvatsku vanjsku politiku, dok za unutarnju drže da nije dovoljno odlučna. Rekao je nadalje, kako ne možemo biti zadovoljni s gospodarskim stanjem koje je povezano sa svim drugim područjima. Rekao je da je takoder takvo teško stanje karakteristično i za druge zemlje koje su izišle iz komunističkog sustava. " U okolnostima kada je Hrvatskoj nametnut rat," nastavio je ," prilike u Hrvatskoj nisu ništa gore usudio bih se reći od drugih zemlja." Ponovio je da je izlaz iz komunističkog sustava golema zadaća koju nije lako prevladati, ali da se Hrvatska opredjelila za političku demokraciju, slobodno tržište i pluralizam vlasništva. Posebno je istaknuo kako je svijest i spremnost hrvatskih ljudi unatoč jakim gospodarskim nedaćama zadivljujuće, te da to shvaćaju, jer znaju da se radi o sudbini hrvatskoga naroda, dodajući, kako se samo zajedno i jedinstveno možemo oduprijeti agresiji na Hrvatsku. Objašnjavajući stav Europe da neće priznati bilo kakav jednostrani akt, odnosno politiku svršenog čina, predsjednik Tuđman je rekao da taj stav obvezuje i nas, jer za medunarodnu zajednicu i poredak naša odluka o osamostaljenju predstavlja jednostrani akt, jer narušava takav medunarodni poredak, bez obzira što se naša odluka temelji na pravu naroda na samoopredjeljenje. "Mi smo spremni prihvatiti medunarodne norme i ne želimo svoje pravo ostvariti silom, nego na osnovama onih načela koja su proklamirana u suvremenom svijetu. A to je poštivanje naroda na samoopredjeljenje i da mogu sami odlučivati o svojoj sudbini, s time da svojim pravom ne ugrožavamo prava drugih naroda", istaknuo je predsjednik Tudman ponavljajući kako smo svoje odluke morali usklađivati i s medunarodnim okolnostima i spoznajama svijeta o čemu je riječ u Jugoslaviji. Upitan gdje je linija preko koje nema kompromisa u po svemu sudeći nado1azećim pregovorima, on je kazao da se ne može razgovarati ni o jednom pedlju hrvatske zemlje te dodao: "Ona crta preko koje nema razgovora, je osiguranje teritorijalne cjelovitosti, samostalnosti i suverenosti Hrvatske", istaknuo je dr. Tudman. Pookušaji protivnika da zadrže neke hrvatske predjele, rekao je Tudman, mogla bi opasnost u tim pregovorima. Odgovarajući da li je još uvijek moguć miran rasplet, dr. Tudman je potvrdno odgovorio, ističući kako će oni koji su potakli agresiju na Hrvatsku biti prisiljeni pristati na pregovore, procjenjujući da su nakon sloma puča u Sovjetskom Savezu, na koju su se oslanjali stanoviti krugovi koji stoje iza ove agresije, izgubili oslonac - i materijalnu i političku potporu. Oni su dakle, primorani pregovarati i zbog toga, jer je Srbija uporno odbijala mirovnu inicijativu EZ i jer svijet zna tko kakvu politiku ovdje vodi, kazao je dr. Tudman. Odgovarajući na pitanje što je danas najvažnije u obrani Hrvatske, on je kazao kako je važno nastaviti obrambene pripreme "kako bi bili sigurni da nas ne iznenade". Rekao je, uz ostalo, kako tehnički nadmoćnija JA predstavlja pogibelj među našim ljudima, ali da je ona i moralno rastrojena, te da sve više postaje srpska vojska. "Morat ćemo postići veći stupanj mobilizacije sveukupnog društva u interesu obrane", rekao je predsjednik Tudman, podsjećajući na 125 tisuća izbjeglih iz svojih domova "kojima moramo omogućiti povratak, a to je skrb čitave Hrvatske". Prosvjed majki protiv jugoslavenskih generala, ocijenio je veličanstvenim, dodavši kako se nada da će i to "okamenjenim mozgovima koji se oslanjaju na silu prosvjetliti pamet i uputiti ih na razboritost". Upitan na kraju što bi poručio hrvatskim vojnicima i građanima koji danas zajedno trpe na hrvatskim ratištima braneći Hrvatsku predsjednik Tudman je kazao: "U životu čovjeka i naroda nema veće žrtve od ljudske žrtve. Tim ljudima pala je povijesna zadaća da brane domovinu. Njima će biti slava. Na žalost, povijest je takva. Ni jedan se narod nije izborio za svoju slobodu bez žrtava. Sva čast onima koji su poginuli. Sva hvala onima koji su danas na bojištima spremni u neravnopravnoj borbi, gotovo nenaoružani, koji protiv te moćne armijske tehnike brane hrvatsku zemlju, koji su omogućili da ta naša politika ne ostane bez svoje podloge. Te žrtve su omogućile da Hrvatska već danas bude priznata kao stvarnost, a sutra i formalno kao jedan od subjekata međunarodnog života, te da se svijet upozna s ovim što se dogada u Hrvatskoj. Isto tako, s ljudima koji su napustili svoje domove da bi spasili goli život pred nasiljem, suosjećamo s tragedijom koja će ostati u trajnom obliku kod tih ljudi i djece. Bit će zadaća cijele domovine da im omogućimo što skoriji povratak domovima, da što prije oslobodimo svaki kutak svoje domovine, da izgradimo svako porušeno naselje i svaki dom. Uvjeren sam da će to biti kao što se i do sada pokazalo podjednaka zadaća cijele Hrvatske." (Hina) dd 312342 MET aug 91