HININ SVJETSKI SERVIS POSEBNIH I EKSKLUZIVNIH DOPISA

Nadnaslov: Nakon neuspjela puča u SSSR-u otvaraju se nova pitanja Naslov: Može li se sovjetska imperija mirno raspasti? Podnaslov: Mogućnost etničkih sukoba i populističke diktature uznemiruje Zapad Piše: Paul Taylor LONDON, 29. kolovoza (Reuter) - U šest dana koji su potresali svijet druga ruska revolucija uništila je komunističku vladavinu, dovodeći Sovjetski Savez na rub raspada, a baltičke države na put neovisnosti. Potres potaknut propalim udarom konzervativnih komunista prošlog ponedjeljka stavio je zabrinute vlade širom svijeta pred pitanje: može li se sovjetska imperija mirno raspasti ili će eksplodirati etničkim i nacionalnim krvoprolićem? "Raspad sovjetske imperije, sa svim njezinim isprepletenim nacionalnostima, može izazvati ono što se događa u Jugoslaviji", komentira savjetnik Jacquesa Delorsa, predsjedatelja EZ-a. Zapadni funkcionari strahuju da je prošlogodišnji sukob Azerbejdžanaca i Armenaca na Kavkazu, u kojem je poginulo više od 800 ljudi, bio samo nagovještaj masakra koji će uslijediti kolapsom centralističke vlasti. Gotovo 74 godine otkad su Lenjinovi boljševici stvorili prvu komunističku državu na svijetu, predsjednik Mihail Gorbačov zadao je odlučan udarac Komunističkoj partiji ostavkom na mjesto generalnog sekretara, ukidajući njezine ćelije u armiji, KGB-u i tvornicama. Marksističkim rječnikom rečeno, "čvrstorukaški" pokušaj vraćanja sata na vrijeme prije Gorbačovljevih demokratskih reforma samo je ubrzao historijski proces. Revolucija je uznapredovala zapanjujućom brzinom, brže od pobuna koje su godine 1989. zbrisale komuniste s vlasti u istočnoj Europi. Strah od represije koji je sovjetske države sedam desetljeća držao zajedno, iznenada je nestao kad su tenkovi napustili Moskvu. Baltičke republike, prema kojima su vođe prevrata kanile poduzeti oštre mjere, ugrabile su priliku da učine odlučan korak k trenutačnoj neovisnosti, potezu koji su prije suzdržljive zapadne zemlje sada priznale. I Ukrajina, druga po veličini sovjetska republika, s 50 milijuna stanovnika, proglasila je neovisnost izglasanu referendumom, a također i južna republika Moldova. Ruski predsjednik Boris Jeljcin se, nakon otpora udaru, pojavio kao novi "prvi čovjek". Premda se radi o demokratski izabranu vođi najveće ruske republike, postoji stanovita zabrinutost na Zapadu da bi on mogao preuzeti diktatorske ovlasti. "To je početak nametanja populističke diktature", izjavio je Sir Michael Howard, savjetnik britanskog premijera u televizijskom interviewu, dodajući: "On je očito čovjek autoritarnog temperamenta." Jeljcin je javno ponizio (Hina - nastavlja se) 67. HININ ... (2) Gorbačova. On je pridonio ponovnom uspostavljanju sovjetskog predsjednika, ali mu je oduzeo većine ovlasti. Sovjetski i zapadni analitičari smatraju da će Gorbačov, miljenik Zapada, uglavnom preživjeti kao vodeća figura na čelu države, predsjedajući labavim savezom suverenih republika koje se protežu od Baltika do Pacifika. (Hina) mm 291301 MET aug 91