HININ SVJETSKI SERVIS POSEBNIH I EKSKLUZIVNIH DOPISA

Nadnaslov: Ekološki problemi nemaju državnih granica Naslov: Osušene poljske šume - žalostan spomenik komunizma Podnaslov: Radi zaštite od zagađenja zraka i kiselih kiša i Zapad pomaže istočnoeuropskim zemljama Piše: Adam Jasser SZKLARSKA POREBA, Poljska, 27. kolovoza (Reuter) - Uvenuli ostaci nekad velike poljske šume sada su tužan spomenik četiri desetljeća starom komunizmu u Istočnoj Europi. Kisela kiša, nastala uslijed ispuštanja sumpornog dioksida iz zastarjelih poljskih, njemačkih i češko-slovačkih termo-elektrana, uništila je 80 posto šuma u, kako ga ekolozi nazivaju, "crnom trokutu" na području od 1.800 kvadratnih km. "Šuma je počela odumirati već prije desetak godina, ali su službene vlasti onemogućile svaki pokušaj da se o tome progovori", kaže Andrzej Piotrowski, leader partije Zelenih u planinskom turističkom mjestu Szklarska Poreba u sjeverozapadnoj Poljskoj. Vrhovi trokuta, rasprostranjenog uglavnom na teritoriju Poljske, smješteni su u tri pokrajinska grada: Goerlitz, na njemačko-poljskoj granici, Liberec u Češko-Slovačkoj i Jelenia Gora u Poljskoj. Upozoravajući na ogoljele vrhove brežuljaka na nekad slikovitom planinskom lancu Izerskie, Piotrowski ističe kako je prije pet godina čitavo to područje bilo pokrivewno gustom šumom, dodajući kako se zbog oživljavanja šume sadi novo drveće, ali se ono često osuši u roku od tri dana. Zrak u Szklarskoj Porebi i ostalim središtima Poljske i Češko-Slovačke zagađen je dimovima iz pet velikih elektrana - Hirschfelde u Njemačkoj, Chomutov, Usti i Most u Češko-Slovačkoj i Turoszow u Poljskoj. Njima je najviše ugrožena Poljska jer zapadni vjetrovi donose sumporni dioksid iz češko-slovačkih i njemačkih elektrana na prostor Poljske. "Problem je što 65 posto sumpora na našem području dolazi iz Njemačke i Češko-Slovačke i mi tu ne možemo puno učiniti", napominje Eugeniusz Szymanski, koji upravlja vladinom stanicom za ispitivanje zraka u Szklarskoj Porebi. "Sve dok se ne pokrene zajednička akcija triju zemalja glede prekida zagađenja, ništa se neće promijeniti", nastavlja Szymanski. Kontrola zraka postaje sve uobičajenija praksa u Poljskoj, posebice na jugu gdje zagađenje zraka višestruko prelazi kritičnu točku. "Cilj nam je spriječiti pretjerane koncentracije štetnih plinova", izjavljuje Krzysztof Bolek, direktor Ureda za kontrolu zagađivanja u južnom gradu Krakowu. Krakow zagađuje velika čeličana Nova Huta kao i šleske i češko-slovačke tvornice. Akumulacija plinova često doseže razinu opasnu po zdravlje. "Ispitivanje zraka neće mnogo toga promijeniti ali će nam omogućiti da predvidimo situaciju nekoliko sati prije (Hina - nastavlja se) 59. HININ ... (2) stvaranja smoga i prisilimo tvornice da prekinu ispuštanje plinova", drži Bolek, naglašavajući kako je Krakow dobio na poklon 35 milijuna dolara za kupovinu sistema koji se sastoji od sedam potpuno automatskih stanica za ispitivanje razine prašine, ugljičnog monoksida, sumpora, dušičnog dioksida kao i benzo-alfa-pirena, koji uzrokuje karcinom. Nadalje, Bolek smatra kako će se djelotvornost ovog sistema vidjeti tek kada se počnu primjenjivati ozbiljni programi za modernizaciju industrije i prestanak zagađenja. Provedena istraživanja na Zapadu ukazuju da bi 60-80 postotno smanjenje sumpornog dioksida u istočnoj Europi stajalo oko 10 milijardi dolara godišnje, a to je suma koju novcem oskudne zemlje tog dijela Europe ne mogu same osigurati. Međunarodni institut za primjenu analitičkih sistema (IIASA) sa sjedištem u Beču, objavio je u travnju da bi Zapad zapravo mogao uštedjeti novac investiranjem u kontrolu zagađivanja u bivšim komunističkim zemljama. U izvještaju stoji da bi suzbijanje zagađivanja na samom izvoru bilo daleko jeftinije od rješavanja ekoloških efekata nakon kiselih kiša koje padaju na Zapadu nakon što je sumporni dioksid donešen vjetrom preko granice. Poljska, koja ima najteži problem zagađivanja u regiji, traži kod Pariškog kluba zapadnih kreditora takozvani "dug za okoliš" na osnovi razmjene. Klub se prošlog travnja suglasio da smanji najmanje 50 posto poljskog službenog duga, koji je tada iznosio 33,7 milijardi dolara. Sada Varšava želi još više popraviti situaciju reduciranjem svog duga za daljnjih 10 posto, usmjeravajući tako prikupljena novčana sredstva u fond za čišćenje okoliša. Prena detaljnom planu rashoda kojeg je Poljska podnijela članovima Kluba 1. srpnja u Oslu, toj zemlji će se, pod uvjetom da svi sudjeluju, dodjeljivati 200 milijuna dolara godišnje za očuvanje okoliša u idućih 20 godina. Za sada su, međutim samo Sjedinjene Države prihvatile taj program. Poljska izjavljuje kako se zaštita okoliša pomaknula na listi njezinih prioriteta i usprkos velikom pomanjkanju novca u saveznom proračunu, država ove godine planira utrošiti 870 milijuna dolara na različite ekološke projekte. Macirej Nowicki, ministar za zaštitu okoliša najavljuje kako će se većina novca utrošiti na smanjivanje ispuštanja sumpornog dioksida koje trenutno iznosi nekih četiri milijuna tona godišnje. No, Wieslaw Fura, leader Poljske ekološke stranke smatra kako novac namijenjen za redukciju zagađivanja nije dovoljan već da samo temeljito restrukturiranje poljske industrije može proizvesti vidljive učinke. "Nema smisla stavljati filtere na tvorničke dimnjake, nego moramo industriju postaviti na sasvim drugi kolosjek", komentira Fura zaključujući:"Ako nam Zapad želi ozbiljno pomoći, morao bi osnovati paneuropsku instituciju za izvođenje ekoloških investicija u čitavoj istočnoj Europi. U protivnom, to je samo obična farsa". (Hina) mm 271330 MET aug 91