HININ SVJETSKI SERVIS POSEBNIH I EKSKLUZIVNIH DOPISA

Nadnaslov: Kina nakon pada sovjetskog komunizma Naslov: Kineski komunizam i dalje cvate Podnaslov: Ojačali na vlasti nakon zbivanja 1989., kineski vođe više strahuju od raspada sovjetske federacije Piše: Andrew Browne PEKING, 26. kolovoza (Reuter) - Zatvoreni u uzama pekinškog Drugog zatvora, dvojica najpoznatijih kineskih disidenata ulaze u drugi tjedan štrajka glađu, a jedan od njih je teško bolestan od hepatitisa B. U međuvremenu kineska državna glasila u subotu naveliko pišu o posljednjim kapitalističkim reformama koje su zdjelice riže najbrojnije svjetske nacije napunile gotovinom, ušteđevinom za nabavu televizora i videorecordera. Novine javljaju da će biti uspostavljene "tržnice budućnosti" za prodaju žita. Ta dva protuslovna događaja dramatično ilustriraju trenutačan kurs kineskog socijalizma i mogu objasniti zašto je prerano pisati nekrolog kineskoj Komunističkoj partiji kao što se to radi njezinu sovjetskom pandanu, sovjetskoj partiji, koja je nakon propala udara proglašena mrtvom i pokopanom. "Izrešetana" korupcijom, a često i otrcanim frazama koje pobuđuju javni podsmijeh svojim praznim revolucionarnim sloganima, najveća svjetska komunistička partija usprkos tome ispunila je očekivanja. Cijena za to bile su demokratske slobode. Kineski vođe smatraju da je to cijena koju su njihovi građani spremni platiti i da ne moraju biti pretjerano zabrinuti propašću sovjetskog komunizma. Chen Zimiang (39) i Wang Juntao (33) , pokretači prodemokratskih prosvjeda 1989., počeli su prošlog tjedna štrajk glađu protiv zatvorskih uvjeta. Njihov zločin bio je ugrožavanje vladavine Komunističke partije "kontrarevolucionarnom pobunom". Kad je njihov pokret srušen tenkovima, svaki od njih osuđen je na 13 godina zatvora. Zahvaljujući tome što su njihove obitelji i prijatelji prkosili partiji i govorili u njihovo ime, postali su poznatima na Zapadu. Stotine drugih nepoznatih disidenata trune u zatvorima širom zemlje, navodi jedna zapadna grupa za ljudska prava. U rušenju demokratskog pokreta kineski vođe slijedili su staru kinesku lozinku: "Ubij kokoš da bi je podijelio majmunima". Uspjeli su u tome. Građani Pekinga mogu gunđati o bijednim uvjetima stanovanja, grditi vladu zbog rasta cijena hrane i ljutiti se zbog inflacije, ali nisu gladni. Ovog ljeta tezge u privatnim tržnicama glavnoga grada bile su pune svježeg voća i povrća. Diplomati kažu da će pad sovjetske partije samo dodatno uvjeriti kineske komuniste da su bili u pravu kada su odlučno uništili političke disidente u vrijeme smanjene ekonomske kontrole. Po njihovim riječima, kineska KP, za razliku od sovjetske, putem vojnih i državnih institucija proširuje svoju kontrolu sve do "zadnje uličice". Ona je kudikamo moćnija, kažu. Građane Pekinga, pak, ne treba podsjećati na cijenu političkog i ekonomskog kaosa u Sovjetskom Savezu. Kineska partija ne samo da preživljuje, ona cvate. Pekinški dnevnik Renminribao objavio je u svibnju da je od 1989., nakon (Hina - nastavlja se) 47. HININ ... (2) sloma prodemokratskog pokreta, 2,4 milijuna ljudi ušlo u partiju. Ukupno članstvo doseže oko 50 milijuna članova. Vjerojatno revolucionarni ideali nisu bili ono što je privuklo preobraćenike: pojedinci članstvom u partiji više dobiju nego ostali putem gospodarskih reformi. Sinovi i kćeri visokih funkcionara nalik su yuppijima s Wall Streeta, koji vode ulagačka poduzeća i trgovačke firme. Partija sasvma sigurno ne popušta pred kapitalizmom. Dok su mase bile na moskovskim ulicama braneći demokraciju, tisuće građana Shangaya blokirali su ulice stojeći u redovima za kupnju dionica na prvoj javnoj licitaciji koju je organizirala jedna privatna kompanija. "Tvrdolinijaši", ojačavši vlast nakon 1989., prisiljeni su prihvatiti realnost: obalne provincije su one koje pokreću ekonomski razvoj i ta uspješna ekonomija ono je što ih drži na vlasti. Komunističke vođe postali su, iako neželjeno, promotori kapitalističke reforme i možda će je čak biti prisiljeni ubrzati zbog propasti državne industrije. Više nego padom sovjetskog komunizma Peking je zabrinut mogućim raspadom sovjetske federacije. Izgledi za nemire duž duge kineske granice sa Sovjetskim Savezom, naseljene etničkim manjinama, pobuđuju strah kineskog vodstva, kažu diplomati. Također kažu da će druga najveća briga Pekinga biti međunarodna izolacija u okviru novoga svjetskog poretka kojim dominiraju SAD. Kineski komunistički vođe svuda oko sebe vide američku urotu za rušenje njihovoga socijalističkog sustava. Zabrinut tim problemima, partijski vođa Jiang Zemin upozorio je strane zemlje da ne nameću svoju ideologiju. "Sustav ili stil života koji se provodi u našoj zemlji stvar je njezina naroda i nijedna strana nacija ne treba se miješati. Nijedna zemlja ne treba nametati svoju ideologiju drugima", rekao je Jiang. (Hina) mm 261327 MET aug 91