NOVA EUROPA

ZAGREB, 26. kolovoza (Hina) - "Nova Europa" naslov je uvodnika današnjeg broja hrvatskog političkog dnevnika "Vjesnik", kojeg je potpisao Željko Krušelj. Prema ocjeni Krušelja koju iznosi na početku svog komentara, "izjava Mihajla Markovića 'čovjeka br. 2' vladajuće nacional-socijalističke stranke, čvrstorukaška vlast u Sovjetskom Savezu 'odgovara Srbiji' mogla bi dostojno obilježiti raspad Jugoslavije". "Ličnost koja je uzeta za ideologa 'prerušenih boljševika' nakon što je i milom i silom proglašavana 'najvećim srpskim filozofom današnjice' promašila je samo jedan dan u objavi pravih namjera srbijansko-vojnog komplota", navodi Krušelj, i dodaje da je srbijansko vodstvo još jednom priznalo da je posljednji ekspanzionist na europskim prostorima, tvrđi i postojaniji i od dojučerašnjih sovjetskih uzora. Navodeći kako je Njemačka, a to znači i cijela Europska zajednica, precizno informirana o teškim povredama primirja u Hrvatskoj od strane neregularnih naoružanih srpskih snaga i JNA, što u potpunosti odudara od Brijunskog sporazuma i svih ostalih međunarodnih aktivnosti na mirnom rješenju jugoslavenske krize, Krušelj ističe da "što je situacija na ratnom planu bremenitija i ljudski i materijalni gubici veći, to je Hrvatska u diplomatskom smislu bliža svom osamostaljenju". "Pritisak međunarodne javnosti na priznanje baltičkih republika već je odavno toliko jak da ga jedva prigušuju diplomacije pojedinih europskih zemalja", piše "Vjesnikov" komentator, te dodaje da "s druge strane Hrvatska i Slovenija iz dana u dan stiču sve otvorenije simpatije istih krugova, utoliko više nakon što se Topčider pohvalio da je preuzeo 'misiju' Kremlja". Njima će se, kako drži Krušelj, iz jugoslavenskog "Titanica" uskoro priključiti i Makedonija, kojoj je 'kaskanje za događajima' omogućilo da izbjegne ratne operacije na vlastitom teritoriju, a takvo je raspoloženje i nesrpskog stanovništva BiH. "Svi ti kandidati za prijem u Ujedinjene narode unaprijed su pripravni da međusobni sebi priznaju granice, što će učiniti i sadašnje članice Međunarodne zajednice. Dakako, s izuzetkom Srbije, koja će ih taktičkih razloga zacijelo zadržati jugoslavensko ime, i, onako usput, uzurpirati diplomatsku mrežu šesteročlane federacije", navodi u uvodniku Krušelj, te dodaje da je gotovo svaka od budućih članica međunarodne zajednice već u većoj ili manjoj mjeri platila svoj "danak u krvi" za ulazak u krug naroda koji sami upravljaju svojom sudbinom, međutim, da danas nikom nije tako teško kao Hrvatskoj. Diplomatsko priznanje prema ocjeni "Vjesnikova" komentatora bitno će ubrzati ratne operacije na njenim prostorima, ali to sigurno neće biti dovoljno. Mir će se, kako na kraju zaključuje Krušelj, vratiti na "brdoviti Balkan" tek nakon što se međunarodne snage aktivno uključe u osiguranje hrvatskih granica, a "kako je unaprijed jasno da Srbija i srbizirana armija to neće mirno promatrati, nova će se Europa, čini se, rađati baš tu, gdje će Hrvatska voditi posljednji oslobodilački rat na starom kontinentu. (Hina) mc 260059 MET aug 91