NAJZNAČAJNIJI DATUMI IZ POVIJESTI SOVJETSKOG SAVEZA

PARIZ, 25. kolovoza (AFP/Hina) - Zadnji događaji u Sovjetskom Savezu odlučujući su u 75-godišnjoj povijesti zemlje, od pobjede boljševičke revolucije 1917. u Rusiji. Potsjećamo na glavne datume te povijesti: 1917 - Revolucija u veljači. Car Nikolaj II. abdicirao je 2. ožujka. Boljševici su se 25. listopada (7. studenoga po novom kalendaru) dočepali vlasti; 1918 - U siječnju je sazvana i odmah raspuštena ustavotvorna skupština. Lenjin osniva Rusku sovjetsku republiku. U Brest-Litovsku je potpisan separatni mir sa silama Osovine. Glavni grad je premješten u Moskvu. Buknuo je građanski rat, koji će u središnjoj Aziji trajati do 1922. godine; 17. srpnja: smaknut je car Nikolaj II i njegova obitelj u Jekaterinburgu. Lenjin je 31. kolovoza ranjen s tri hica. Na njega je pucala revolucionarka Fanny Kaplan. Počinje era represija, gladi, a od epidemija bolesti umire mnoštvo ljudi; 1919 - U ožujku je stvorena Kominterna, Komunistička internacionala; 1921 - pobuna mornara Kronstadta (Kronštat). 10. kongres KP SS-a usvoja Novu ekonomsku politiku - NEP, i uvodi jednopartijski sustav; 1922 - pogoršava se stanje zdravlja Lenjina. Staljin je izabran za generalnog sekretara partije; 1924 - Lenjin umire 21. siječnja. Trojka Staljin-Zinovjev-Kamenjev preuzima vlast; 1927 - Trocki je isključen iz partije. Njega će kasnije, 1940. godine, u Meksiku ubiti staljinov agent. Staljin učvršćuje vlast i naređuje ubrzanu kolektivizaciju zemlje (Prva petoljetka); 1934 - Ubojstvo Kirova u Lenjingradu, najvjerojatnije na poticaj Staljina; 1936 - počinje val staljinističkih čistki koji će se nastaviti godinama; 1939 - Sovjetsko-njemački pakt. Invazija SSSR-a na Finsku; 1941 - Njemačka invazija na SSSR koja će kasnije biti slomljena kod Staljingrada; 1945 - Konferencija na Jalti u veljači posvećena podjeli Europe; 1948 - Berlinska kriza i raskol s Jugoslavijom; 1953 - smrt Staljina. Nakon kratkotrajnog prijelaznog perioda Maljenkova, Hruščov preuzima vlast slijedećih deset godina; 1956 - 20. kongres KP SS-a: referat Hruščova o posljedicama Staljinovog "kulta ličnosti", raspuštanje Kominterne. Sovjetska vojna intervencija u Budimpešti; 1962/1963 - prekid odnosa SSSR-a sa Kinom; 1964 - Hruščov je "oslobođen" dužnosti. Brežnjev ga zamjenjuje na čelu partije. Kosigin postaje šef vlade; 1966 - proces protiv osporavanih pisaca Sinjavskog i Daniela; (Hina - nastavlja se) 24. NAJZNAČAJNIJI ... (2) 1968 - sovjetska vojna intervencija u Čehoslovačkoj; 1969 - oružani sukobi na sovjetsko-kineskoj granici na rijeci Usuri; 1972 - Nixon u Moskvi potpisuje sporazum Salt-1 o ograničenju strateškog naoružanja; 1974 - protjeran književnik Aleksandar Solženjicin; 1975 - potpisan Završni akt Konferencije o europskoj sigurnosti i suradnji u Helsinkiju; 1979 - sovjetska vojna intervencija u Afganistanu; 1980 - fizičar i dobitnik Nobelove nagrade za mir Andrej Saharov prognan u Gorki, gdje ostaje do 1986. godine; 1981 - kriza u Poljskoj; 1982 - umire Brežnjev, zamjenjuje ga Andropov; 1984 - umire Andropov, Černjenko preuzima vrh partije; 1985 - smrt Černjenka. Dolazak u ožujku na vlast Gorbačova. U lipnju Gromiko dolazi na čelo države; 1986 - 27. kongres KP SS-a potvrđuje vlast i projekte reformi Gorbačova; 1989 - oko 20 posto rukovodilaca KP SS-a u petnaest sovjetskih republika poraženi su na izborima za novi Kongres narodnih deputata (Parlament). Krajem 1989. godine socijalistički režimi na Istoku ruše se jedan za drugim. Berlinski zid je pao 9. studenog; 1990 - Gorbačov daje pristanak za ujedinjenje Njemačke. U ožujku CK KP SS-a otvara put višestranačkom sustavu u SSSR-u. U svibnju Boris Jeljcin je izabran za predsjednika Ruskog parlamenta; 1991 - u lipnju Boris Jeljcin postaje predsjednik Rusije. U Moskvi 31. srpnja Gorbačov i Bush potpisuju sporazum START. Konzervativci pokušavaju 19. kolovoza državni udar koji nije uspio zahvaljujući otporu koji je poveo Boris jeljcin. Pučisti su uhićeni i Gorbačov, koji je bio zadržan na Krimu, se vraća u Moskvu u noći od 21. na 22. kolovoza. (Hina) mm 250954 MET aug 91