POVIJEST BI MOGLA VIDJETI JELJCINA KAO SPASIOCA REFORMI

MOSKVA, 22. kolovoza (Reuter/Hina) - Reputaciji Borisa Jeljcina kao politički neopredjeljenog populiste i bauka za vladajuće strukture, povijest će možda dodati još jednu karakteristiku - spasitelj reformi u SSSR-u. Borbeni ruski predsjednik privukao je pažnju svjetske javnosti svojim otporom komunističkim dogmatičarima čiji je pokušaj svrgavanja Gorbačova propao. Osudio je prevrat kao desničarski puč, pozvao na generalni štrajk i okupio pristalice u obrani ruskog parlamenta od kojeg je napravio uporište. Slika 60-godišnjeg Sibirca, kako okuplja ljude oko tenka ispred pročelja zgrade, pretvorila ga je u simbol otpora. Desetine tisuća pristalica izvikivale su njegovo ime dok je on neumorno radio kako bi pobijedio vojne komandante, političare i dok je vodio rat proglasima protiv Državnog komiteta. Američki predsjednik George Bush, britanski premijer John Major i francuski predsjednik Francois Mitterrand telefonirali su mu i ponudili podršku. Dominantna ličnost i popularnost ruskog vođe zablistala je tijekom 60 sati drame, potvrđujući najgore strahove okorjelih komunista. Nakon što je prošle godine istupio iz komunističke partije, Jeljcin je postao omražen za konzervativce koji su bili uzbunjeni time što je Gorbačov dozvolio u zemlji. Desničari su na njegov uspon od 1985. godine gledali kao na dokaz osobne ambicije za vlašću. Čak ni neki liberali nisu bili uvjereni u njegovom prihvaćanje tržišne privrede, a nije im bio prihvatljiv ni populizam koji mu je donio podršku. Ali lipnja 1991. godine Jeljcin je dobio oko 60 posto glasova na prvim direktnim predsjedničkim izborima u Rusiji. On se probio na političku scenu kad ga je Gorbačov 1985. godine doveo iz Sibira i postavio na čelo moskovske partije. Tadašnji štićenik Gorbačova, koji je doveden da bi podržavao perestrojku i iskorjenio korupciju, postao je njegov glavni rival i u veljači 1991. godine zatražio je ostavku svog bivšeg mentora. Ali u travnju oni su sklopili neku vrst saveza kako bi udružili snage za stvaranje demokratskog i tržišno orjentiranog Sovjetskog Saveza pa je prestalo međusobno optuživanje u javnosti. Jeljcin je osigurao vitalnu podršku za Gorbačova i njegov Ugovor o savezu između centra i sovjetskih republika a Gorbačov je pristao povećati suverenost republika. Ali u srpnju, nakon što je položio zakletvu kao ruski predsjednik, Jeljcin je odbio poziv Gorbačova za zajednički sastanak s Bushom. U svojoj knjizi objavljenoj 1991. godine, Jeljcin je nazvao Gorbačova " moj vječni protivnik, ljubitelj polovičnih njera i polovičnih koraka" ali je ipak pokazao poštovanje za onog koji je započeo s perestrojkom. Nakon 1985. godine Jeljcin je postao mlađi član politbiroa komunističke partije, ali njegovi zahtjevi za ubrzavanje (Hina - nastavlja se) 8. POVIJEST ... (2) reformi nisu mu išli u prilog pa je 1987. godine otpušten s mjesta moskovskog šefa partije. Ali se vratio. U ožujku 1990. godine izabran je u parlament s 89 posto glasova u Moskvi, na prvim izborima s više kandidata. Napuštanje partije 1990. godine donijelo mu je veliku popularnost. U lipnju 1991. dobio je 57 posto glasova i postao prvi izabrani predsjednik Ruske federacije. Boris Nikolajevič Jeljcin rođen je 1. veljače 1931. godine u seljačkoj obitelji na planini Uralu, za vrijeme Staljinove diktature. Odrastao je u Sverdlovsku, studirao je na Uralskom politehničkom institutu i diplomirao kao građevinski inžinjer 1955. godine. Član partije je od 1961. godine. Bio je mjesni partijski sekretar od 1965. do 1985. godine, kao punopravan član 1981. godine pridružio se Centralnom komitetu. On i njegova žena Nađa imaju dvije kćeri dvije unuke i jednog unuka. Kao moskovski šef partije Jeljcin se borio s nestašicama hrane, prenaseljenošću i birokracijom osvojivši tako reputaciju čovjeka koji je najbliži reformskom duhu Gorbačova. U ožujku 1990. porazio je 11 drugih kandidata i osvojio mjesto Sverdlovska u parlamentu Ruske federacije. U svibnju 1990. izabran je za predsjednika ruskog parlamenta i bacio se u bitku s Kremljem za veću kontrolu nad najvećom i najmoćnijom od ukupno 15 sovjetskih republika. (Hina)fp 220601 MET aug 91