KONFERENCIJA ZA NOVINARE DR. TUĐMANA - ŠIRA VERZIJA

ZAGREB, 20. kolovoza (Hina) - Po povratku iz Beograda s proširene sjednice Predsjedništva SFRJ, predsjednik Republike Hrvatske dr. Franjo Tuđman održao je kraću konferenciju za novinare na kojoj je izvijestio da se na sjednici raspravljalo o pitanjima razrješenja političke krize u Jugoslaviji i o funkcioniranju sustava u razdoblju tromjesečnog moratorija. Komentirajući pojedine točke priopćenja sa sjednice Predsjedništva SFRJ predsjednik Tuđman je istaknuo da se u priopćenju kaže da su se suglasili da je "bitna pretpostavka dogovora o razrješenju krize i budućnosti Jugoslavije neodložni i bezuvjetni prekid vatre, mir i obustava neprijateljstava u cijeloj zemlji i uspostava efikasne kontrole održavanja mira, te da je to nužan uvjet za uspostavljanje minimalnog međusobnog povjerenja", dodavši: "No kod ove točke bilo je razilaženja, jer sam ja u ime Hrvatske, a podržali su me predsjednici BiH, Slovenije i Makedonije, tražio da se u kontrolu održavanja mira uključe i promatrači Europske zajednice. Međutim, predstavnici Srbije i Crne Gore nisu to prihvatili, pozivajući se na već jednu raniju odluku Predsjedništva da međunarodni promatrači nisu potrebni, da su njima dovoljni domaći." Zatim je dr. Tuđman rekao da je danas postignuta suglasnost da se poštuje pravo svakog naroda na samoodređenje, uključujući i pravo na razdruživanje i udruživanje. No, u drugoj točki, nastavio je on, u kojoj je trebalo utvrditi da se poštuju unutarnje i vanjske granice, odnosno da se ne mogu mijenjati uporabom sile, "došlo je do veoma bučne rasprave; tu se nikako nismo mogli suglasiti". "Tu je zanimljivo da isto tako predstavnici Srbije i Crne Gore nisu čak prihvatili ni formulaciju koju smo predlagali iz Deklaracije Europske zajednice o Jugoslaviji, u kojoj se kaže da drugo načelo kojeg se treba pridržavati: 'Neprihvatljiva je bilo kakva promjena unutarnjih i vanjskih granica silom, a takvo rješenje treba da jamči pravo naroda i manjina u svim republikama.' Međutim, ni takvu formulaciju predstavnici Srbije i Crne Gore nisu prihvatili, pa je na kraju prihvaćena kompromisna formulacija, koja ipak sadrži u biti to, ali na malo drukčiji način. Osobito je za njih bilo neprihvatljivo to pravo manjina", rekao je Tuđman. Nadalje je predsjednik Tuđman rekao kako se i danas ponovno očitovalo neslaganje u pogledu legitimiteta: "I u biti i u današnjoj raspravi bili smo tamo gdje smo bili na početku prošlogodišnje rasprave. Naime, predstavnici Srbije i Crne Gore zastupaju gledište da je izvoran suverenitet na federaciji, prema tome da treba polaziti od ne samo subjekta nego i jednog državnog individualiteta Jugoslavije, dok i po bivšem ili još formalno postojećem Ustavu SFRJ iz 1974. suverenitet pripada i republikama. No o tome je spor od samog početka, koji traje. U svezi s tim bilo je prijedloga da bi, budući da legitimitet pripada samo federaciji, tako su oni obrazlagali, trebalo uspostaviti Saveznu skupštinu koja bi donijela savezni Ustav ili bar ustavne akte, što sve skupa nije prihvatljivo za sve druge republike i što je u (Hina - nastavlja se) 4. KONFERENCIJA ... (2) suprotnosti s realnošću kakvu danas imamo. U raspravi je ipak postignuta opća suglasnost da bi trebalo polaziti od sadašnje stvarnosti i u tom sklopu tražiti rješenja", rekao je dr. Tuđman. Zatim jedodao da su predstavnici Hrvatske i Slovenije odlučno ukazivali na to da ulogu Savezne skupštine može obavljati jedino Vijeće republika i pokrajina, odnosno posebno izabrane delegacije pojedinih parlamenata, te da će se o tome raspravljati i sutra. "Mi smo u obrazloženju našeg stajališta polazili od rata u Hrvatskoj, i iznosio sam konkretne podatke o tome i ukazivao na nužnost pronalaženja političkog rješenja i nemogućnost daljnjeg odgađanja i zbog već dosad pretrpljenih žrtava, a i zbog pogibelji da se ta krvoprolića ne prošire", kazao je zatim predsjednik Tuđman te zaključio: "Danas smo ipak vjerojatno nešto bliži nekom konačnom rješenju kako zbog toga što je i oružje progovorilo, a tako i zbog angažiranja Europske zajednice, koja se na današnjem sastanku u Haagu bavila i promjenama u Sovjetskom Savezu i stanjem u Jugoslaviji." Na upit da li su danas predstavnici Srbije i Crne Gore tražili da Savezna skupština napravi nova razgraničenja unutar Jugoslavije, i prema kojim načelima, predsjednik Tuđman je odgovorio: "Ne, nego su inzistirali na tome da se promjene granica rješavaju na osnovi prava naroda na samoodređenje, razumijevajući pod tim pravo da bi se Srbi svuda gdje žive mogli opredijeliti za njihovu Jugoslaviju odnosno Srbiju. Kod toga je bilo veoma interesantno da je jedan sudionik, član Predsjedništva, u toj raspravi čak izjavio da treba pitati i 'šest stotina tisuća Srba koji žive u Zagrebu", ali je dopustio mogućnost preseljavanja. Ja sam mu dao podatke da u Zagrebu živi 53.000 Srba, a 586.000 u cijeloj Hrvatskoj. U svezi s tim je osobito bilo rasprave s problemom provedbe referenduma u Bosni i Hercegovini i uopće s mogućnošću rješavanja takva gledišta prava na samoopredjeljenje naroda, a ne republika." Na upit da li se govorilo o aktivnosti armije u Hrvatskoj, dr. Tuđman je rekao da je on iznosio konkretne podatke o operacijama koje se ovih dana vode, te spomenuo prigovor predstavnika Srbije da su oružani nemiri posljedice neispravne politike hrvatske vlasti prema Srbima u Hrvatskoj. "Na to sam ja pročitao izjavu koju je dao Milan Martić u povodu godišnjice kninske pobune, gdje otvoreno kaže da više nema razloga da se taji da je otimanje oružja i ta pobuna bila zapravo režirana; isto tako izjave famoznog 'kapetana Dragana', koji je rekao da je ošišao 40 četnika iz Srbije da bi ih stvorio svojim podobnim vojnicima, a isto tako i pisanje jednog švedskog lista koji kaže da je glavna srpska stranka u Bosni i Hercegovini izjavila da je iz Bosne sudjelovalo u borbama u Hrvatskoj oko tisuću Srba, da su mnogi poginuli...", rekao je dr. Tuđman. Zapitan da li je bilo riječi o zahtjevu Hrvatske za povlačenje vojske u vojarne, predsjednik Tuđman je rekao kako je i danas ponovio da armija služi kao "štit odmetničkom terorizmu u Hrvatskoj, ali da konkretno na terenu ovisi o pojedinim zapovjednicima". Pritom je bio spomenuo 'uhvaćene' razgovore odmetničkih šefova s vojnim zapovjednicima u kojima traže konkretnu pomoć u oružju i opremi. "Prema tome, ne može više biti spora da li je Armija, (Hina - nastavlja se) 4. KONFERENCIJA ... (3) ne samo u pogledu naoružavanja, negoli i izravnog potpomaganja, upletena, pa da bi Predsjedništvo trebalo zaista donijeti konačnu odluku da se armija i povuče u vojarne, al i da se i armija u svojim policijskim zadaćama stavi u suglasje s republičkim vodstvima. Prema tome, ako se želi, kao što se stalno ponavlja, da je jugoslavenska armija neutralna, i da je ona tu zato da sprečava krvoproliće, onda ta armija na tlu jedne republike neka obavlja one zadaće koje su u skladu sa zahtjevima republičkog vodstva. Na to je admiral Brovet odmah odgovorio da je to neprihvatljivo, dopustivši mogućnost da se takav prijedlog iznese pred Predsjedništvo, ali, očito, takav prijedlog nije naišao na odziv kod većine sudionika", rekao je na kraju razgovora s novinarima predsjednik Tuđman. (Hina) mn 210035 MET aug 91