KOMENTAR AGENCIJE REUTER - "EZ I BALKANSKA NOĆNA MORA"

BRUXELLES, 18. kolovoza (Reuter/Hina) - Građanski rat koji je na vidiku u Jugoslaviji, rastegao je kolektivnu diplomatsku domišljatost Europske zajednice do prijelomne točke, kaže se na početku komentara Reuterova dopisnika Stephena (Stiven) Nisbeta. Nitko nije rekao da bi EZ trebala biti sposobna da zaustavi građanske ratove ili da je klub "dvanaestorice" odgovoran za skrb o bilo kojoj europskoj državi, koja je odbacila komunizam. No, ugled Zajednice, posebno u Istočnoj Europi, uz njenu retoriku toliko su potakli očekivanja, da borbe u Jugoslaviji izgledaju kao neuspjeh Bruxellesa (Brisela) u istoj mjeri koliko i Beograda. Tjednima su se političari poigravali skraćenicama, raspravljajući na koji način međunarodne institucije - KESS, WEU, UN - mogu pomoći Europskoj zajednici u rješavanju krize. Rasprava je postala manje apstraktna kada je u petak jasno označeni helikopter EZ pogođen u Hrvatskoj. Komisija za nadzor prekida vatre, čije upute ne sadrže nadgledanje etničkog nasilja, osim ako se ne uključi i jugoslavenska vojska, priopćila je nakon incidenta da će posao obavljati kao i obično. Ali mogućnosti za normalan rad potonule su kad je u subotu jugoslavensko predsjedništvo dalo na znanje da je 10 dana staro primirje prekinuto, i zatražilo njegovo "hitno uspostavljanje". Rotirajuće vodstvo EZ, kojem trenutno predsjedava Nizozemska, poslalo je u subotu izaslanika Henrya Wijnaendtsa (Henri Vijnans) u Zagreb, kako bi zatražio nove pregovore i u njima sudjelovao, ako to bude potrebno. Što će se dogoditi ako se nasilje nastavi i ako razgovori, na kojima se u utorak trebaju sastati jugoslavensko predsjedništvo i predsjednici republika, ne donesu nikakvo rješenje za prekid sukoba? "Krajem mjeseca u Jugoslaviji bi mogli imati više problema nego što možemo kontrolirati", rekao je jedan viši diplomat EZ. On drži da bi se nasilje moglo proširiti, na primjer, na pokrajinu Kosovo na koju Srbija polaže pravo kao na zemlju predaka, a koja je pretežno naseljena Albancima. Razgovori o tome da bi EZ poslala mirovne snage, poput "plavih šljemova" UN, nisu uznapredovali. Zajednica ima još dva oružja - ekonomske sankcije i moralnu osudu. Zamrzavanje izgradnje cesta i drugih načina pomoći nema mnogo učinka na one koji nastavljaju stare sukobe između Srba i Hrvata. Selektivne sankcije, kojima bi se nagradilo pojedine republike za njihovo dobro ponašanje, jedna od nekoliko ideja što su usvojene na hitnom zasjedanju ministara vanjskih poslova zemalja EZ, prije dva tjedna, bile bi "vrlo komplicirane, i teško izvodive", rekao je član Komisije EZ, Karel Van Miert (Mirt). Što se tiče moralne osude, Zajednica rado misli da je i za druge poučna njezina uloga u poslijeratnom francusko-njemačkom pomirenju. Ali ti moralni argumenti imat će slab učinak s obzirom na nacionalističke ekscese ili vjerovanje u snagu oružja. "Izjave EZ-a valja shvatiti kao poruku jugoslavenskoj vladi i narodima o tome da je zajednica spremna pomoći pri sređivanju stvari. Ako oni ne odgovore ili ako se okrenu, suočit će se s protumjerama", rekao je jedan diplomat u Bruxellesu. On je uvjeren da se EZ neće vojno angažirati u jugoslavenskom sukobu, pokazujući time i ostalim zemljama Istočne Europe da će biti "prepuštene same sebi", ukoliko i kod njih izbiju sukobi, dodaje se na kraju komentara Reuterova novinara. (Hina)fp (Hina - nastavlja se) 99. "EZ ... (2) 182024 MET aug 91