PORUKA KORISNICIMA VANJSKO-POLITIČKOG SERVISA HINE

ZAGREB, 12. kolovoza (Hina) - Vanjsko-politička redakcija Hine je u mogućnosti od danas svakog dana u okviru "Hinina svjetskog servisa posebnih i ekskluzivnih dopisa" ponuditi priloge novinara AFP-a i Reutera o najzanimljivijim i najaktualnijim zbivanjima u svijetu. Kao prvi takav prilog emitiramo tekst novinara Reutera Marka Heinricha posvećen sutrašnjoj 30. obljetnici podizanja Berlinskog zida. On kaže da Zid i dalje živi u svijesti Nijemaca s istoka i zapada koji pomalo shvaćaju kako su međusobno postali stranci nakon njegove izgradnje. Ubuduće će VPR Hine dnevno nuditi nekoliko naslova koje redakcije mogu dobiti i za ekskluzivno objavljivanje, što će se posebno naplaćivati. Redakcije se mogu izravno obratiti VPR Hine na telefone: 45.00.24 ili 45.64.44 - kućni 33. Urednik VPR Mladen MALI HININ SVJETSKI SERVIS POSEBNIH I EKSLUZIVNIH DOPISA Nadnaslov: Berlinski zid bi danas imao 30 godina Naslov: Vratite nam Zid! Podnaslov: Simbol podijeljene Njemačke više ne postoji, ali i dalje živi u svijesti istočnih i zapadnih Nijemaca Piše: Mark Heinrich BERLIN, 12. kolovoza (Reuter) - Brojni zapadni Nijemci, umorni od neradog izdvajanja gotovine za svoje siromašne istočnonjemačke sunarodnjake gunđaju: "Vratite nam Berlinski zid!". Na svoju tridesetu obljetnicu, nekad neumoljivi simbol podijeljene Njemačke i Europe više ne postoji. Ali, on i dalje živi u svijesti istočnih i zapadnih Nijemaca koji počinju shvaćati kakvim su strancima postali nakon stvaranja dvaju decenijama odvojenih svjetova. "Provalija je dublja nego što smo mislili. Nitko ne zapaža kako je Zid koji nas je razdvajao bio također i zajednički neprijatelj, zajednički jad. Moramo sada ponovo otkriti stvari koje su nam zajedničke" kaže istočnonjemački socijaldemokrat Reinhard Hoeppner. U sovjetski blok udružena Istočna Njemačka šokirala je svijet 13. kolovoza 1961. godine kada je počela podizanje barikada od cigli i bodljikave žice oko zapadu pridružene enklave Zapadnog Berlina. Bilo je to zamišljeno s namjerom da se zaustavi masovna migracija u kapitalističku Zapadnu Njemačku kroz Zapadni Berlin, koja je prijetila da će uništiti Istočnu Njemačku, zemlju prve linije Varšavskog pakta. Prvih nedjelja, stanovnici istočnog dijela Berlina koji su živjeli u blizini zida, preskakali su s prozora svojih stanova ili se s pomoću plahti spuštali na zemlju i probijali se kroz prepreke na Zapad. Neke je zaustavila naoružana pogranična straža. Američki predsjednici posjećujući Berlin označavali su zid sramotom civilizacije. Bijesni zapadni Berlinčani stajali su uz zid nadajući se da će bar nakratko vidjeti rodbinu (Hina - nastavlja se) 29. PORUKA ... (2) zatočenu stupicom na istoku. Nepokolebljiva Istočna Njemačka godinama je usavršila svoj zid "antifašističke zaštite" zamjenivši cigle dvostrukim redom betonskih ploča teških za svladavanje. Tome su dodane stražarske kule, psi čuvari, i minirane zamke. Istovjetna konstrukcija podignuta je duž 1.393 duge granice sa Zapadnom Njemačkom. Uskoro nitko bez rijetko dobivene izlazne vize nije odlazio na Zapad, izuzev onih koji su bili spremni riskirati svoje živote u pokušaju probijanja granice. Neki su to radili zabijajući se teškim kamionima, neki gradeći podzemne tunele, verući se nad glavama duž kabela postavljenih među zgradama ili pak pentrajući se preko zida dok straža ne bi gledala. Pri takvim pokušajima 190 ih je smrtno stradalo, 60 od njih na samom Berlinskom zidu. Mnogo ih je više uhvaćeno i zatočeno, a na koncu većina Nijemaca prihvatila je činjenicu da je Željezna zavjesa tu da ostane i da obilježi njihove živote. Siječnja 1989. godine istočnomjemački leader Erich Honecker objavio je da će Zid postojati 100. godina. Devet mjseci kasnije Mađarska je otvorila svoje granice prema Zapadu, potičući novi egzodus Istočnih Nijemaca i demokratsku revoluciju kod kuće. Zid je otvoren 9. studenog. Manje od dvije godine kasnije, 10 mjeseci nakon njemačkog ujedinjenja, Zid je isčezao iz središta Berlina. Samo 4 od ukupno 170 kolometara duge gradnje preživljava na njenim rubovima. U utorak gradski će oci održati govore u slavu nestanka Zida i položiti vijenac u spomen obilježje istočnonjemačkog tinejdžera ubijenog 1962. godine u pokušaju bijega. Ali, bučno slavljena solidarnost istočnih i zapadnih Nijemaca iz 1989-90. godine zamijenjena je neočekivanim poteškoćama zajedničkog življenja nakon decenija odvojenosti. Zapadni Nijemci pogođeni su velikim poreskim povišicama namijenjenim rekonstrukciji potpuno iscrpljene istočnonjemačke privrede. Istočni Nijemci masovno gube posao izloženi tržištu nakon nekad doživotno zagarantiranog zaposlenja. Vrijeme najveće prometne gužve postalo je cjelodnevnim obilježjem ponovno ujedinjenog Berlina zahvaljujući groznici kupovine automobila među istočnim Nijemcima, od kojih mnogi imaju potrebu za putovanjem nakon godina potiranja prava da napuste svoju zemlju. Prometnice zapadne i središnje Njemačke često su prenatrpane, a ranije mirna područja duž nekad zapečaćene granice preplavljena su automobilima. "Morali smo zaustaviti razaranje Zida u dijelu berlinske okolice nakon što su mjesne vlasti blokirale naše kamione. Bojali su se gubitka zaštitne ograde protiv vjetra i buke prometa. Sada pregovaramo s gradonačelnikom", kaže potpukovnik Hubert Cramer koji je na čelu tima bivših istočnonjemačkih graničara koji demontiraju zid. Ankete pokazuju otuđenje Nijemaca duž linije stare Željezne zavjese. Četrdeset posto zapadnih Nijemaca željelo bi da Zid i dalje postoji. Njih 54 posto kaže da im "istočnonjemačko cmizdrenje i pozivi u pomoć idu na živce." Što se tiče istočnih Nijemaca, 69 posto njih osjeća da je do ujedinjenja došlo možda prebrzo. (Hina - nastavlja se) 29. PORUKA ... (3) Cramer, zapadni Nijemac, izjavio je Reuteru da će ostatak zida nestati iduće godine. "Neki od onih koji ga razaraju pomogli su ga izgraditi." Raspukline berlinskih ulica dugo rastavljenih zidom su povezane. Šetači, biciklisti, cirkusi, fast-food štandovi i ulični trgovci uspomenama na Zid preuzeli su nekada samotnu zonu smrti unutar dvoredne barijere. Izdvojeni dijelovi Zida opstat će kao zaštićeni spomenioci. Odsječak Zida u centralnom Berlinu očuvat će se kao "Istočna galerija", pokrivena živopisnim crtežima prevrata iz 1989. godine. Drugi segment namijenjen obnovi kao muzej zone smrti leži uz rub zapadnoberlinske Bernauer strasse, nasuprot istočnonjemačkim stambenim blokovima iz kojih su ljudi preskakali 1961. godine. Iz staračkog doma koji se uzdiže nad istrošenim segmentom zida, kažu da to ljuti njegove stanovnike kojima smeta podijeljenost Berlina i htjeli bi da ga se ukloni. Tako misle i gradski planeri koji žele proširiti Bernauer strasse da smanje prometnu zakrčenost. Prodaja ostataka Zida, posebno pojedinih dijelova 2,7-tonskih betonskih ploča, donijele su zaradu od 1,23 milijuna dolara. S obzirom da je nakon ujedinjenja Zid postao vlasništvo savezne vlasti, novac se slijevao u federalni proračun umjesto u dobrotvorne svrge kako je prethodno bilo zamišljeno. Ali nakon prosvjeda Bonn se složio da prepusti taj novac u dobrotvorne svrhe. (Hina) mm 121247 MET aug 91