POLEMIKE U SOBRANJU MAKEDONIJE

SKOPLJE, 6. kolovoza (Hina) - Dvadeseta sjednica Sobranja Makedonije nakon dvodnevnog neuspjelog pokušaja da se postigne suglasnost o budućnosti Makedonije nastavljena je danas, ali ne o sudbinskim pitanjima već napadom na VMRO-DPMNE . Ova stranka je optužena da destabilizira republiku svojim proglasom kojim se narod poziva na otpor " zbog izdaje Makedonije" u navodnim tajnim pregovorima republičkog rukovodstva sa srpskim. Napad se uskoro pretvorio u bumerang kada je obranui protuoptužbe VMRO-vaca na neki način potkrijepio i predsjednik vlade dr. Nikola Kljusev rekavši da i pored više poziva srpskoj vladi o postizanju dogovora za zajedničku proslavu Ilindena, odgovora nije bilo, iako su u međuvremenu razgovarali predsjednici parlamenata obje republike. A vidjelo se kakvu smo proslavu imali u manastiru Prohor Pčinski, rekao je Kljusev.. Napad na VMRO-DPMNE nezavisni zastupnik Todor Petrov je nazvao "demokratskih centralizmom u parlamentu" i upozorio da dok Sobranje razmišlja o proglašenju samostalnosti makedonske države - može joj se dogoditi da netko u njoj proglasi autonomiju, aludirajući na Albance, čiji zastupnici prvi put nakon više od mjeseca dana su ponovno prisutni na sjednici. Više njih je negiralo da se priprema stvaranje autonomije i pritom ponovilo da ovaj kolektivitet zahtijeva punu ravnopravnost s makedonskim narodom do podjele suvereniteta. Nakon višesatnih konfrontacija za riječ se javio predsjednik Republike Kiro Gligorov.Ne optužujući ni jednu stranu, a uz napomenu da konfrontacije shvaća kao brigu za budućnost Makedonije u ovim sudbonosnim trenucima kada je sjeverni susjed smatra "banovinom", južni kao"skopsku vlast", a istočni Makedonci kao"bugarsko stanovnišstvo". Gligorov je apelirao na jedinstvo da bi Makedonija mirnim putem i uz podršku svih građana na referendumu za koji su tek sada stvoreni uvjeti da uspije ostvarila svoju samostalnost. Naša politika podržana je u inozemstvu, a silom se ništa ne rješava, dodao je Gligorov. On se založio za mir u Hrvatskoj putem internacionalizacije problema, što bi dalo uvjete za dogovor i prevladavanje konflikata. Mogućnost da budu priznate Slovenija i Hrvatska u inozemstvu, naglasio je Gligorov, je dobra činjenica u pravcu da i Makedonija bude priznata.Jer ne mogu se druga mjerila primjenjivati na drugi narod i drugu državu. Ni jedna republika nije u istom položaju, a mi slijedimo svoj put i stoga moramo zacrtane ustavno-pravne korake obaviti prije isteka moratorija, zaključio je Gligorov. Sobranje je nastavilo raspravu o formulaciji pitanja za referendum. (Hina) mc 062303 MET aug 91