ZALJEVSKE DRŽAVE TREBAJU STRANU VOJNU POMOĆ

NICOSIA, 2. kolovoza, (Reuter/Hina) - Kada je Irak napao Kuvajt prije godinu dana, zaljevske arapske države su otkrile da uprkos trošenja milijardi dolara za obranu nemaju snage da se odupru čeličnom zagrljaju Sadama Huseina. Kuvajt, uklinjen između dviju regionalnih supersila, trošio je tokom osamdesetih godina godišnje dvije milijarde dolara za potrebe svojih oružanih snaga no ni to nije bilo dovoljno za efikasnu obranu. Obrambeni savez zaljevskih država formiran 1981. godine usprkos godinama planiranja pokazao se tigrom od papira, iako su njegove članice raspolagale nekima od najsavršenijih borbenih sistema u tom području. Saudijska Arabija, najvažnija članica saveza odmah je poslala trupe na granicu sa Kuvajtom no njeni su generali privatno priznavali da nemaju velikih šansi odluče li se Iračani na napad. Kada su SAD konačno poslale prve marince u tu zemlju, članice zaljevskog saveza su mogle odahnuti, ali se i istodobno odreći svoje politike odbijanja svakog stranog vojnog miješanja. Cijena strane vojne pomoći će samo za Kuvajt iznositi 22 milijarde dolara pa se postavlja pitanje da li bi do intervenicije savezničkih snaga došlo da ova zemlja nema toliko naftno bogatstvo. Kada je rat dug šest tjedana završio članice zaljevskog saveza su se morale pripremiti da odvrate neku eventualno novu agresiju od strane Bagdada i popune prazninu nastalu povlačenjem savezničkih armija. Premda su arapske trupe među prvima ušle u grad Kuvajt malo je njih bilo u pravim borbama. Najbolje su se pokazale avijacije zaljevskih zemalja ponajprije ona Saudijske Arabije. No bez izravnog vojnog angažmana Zapada one same ne bi mogle poraziti Irak. Ova će činjenica još dugo vremena iziskivati vojnu prisutnost zapadnih armija i oružja u tom dijelu svijeta. (Hina) 020924 MET aug 91