GOVOR PREDSJEDNIKA REPUBLIKE DR. FRANJE TUĐMANA (2)

GOVOR PREDSJEDNIKA REPUBLIKE DR. FRANJE TUĐMANA (2) ZAGREB, 1. kolovoza (Hina) - "Treba voditi računa da neka Savezna Vlada u tom prijelaznom razdoblju mora postojati. Prema tome, naša odluka i u tom pogledu mislim da treba ovisiti o konkretnoj situaciji, o razvitku prilika u ovom prijelaznom razdoblju. Kod toga vodimo računa i o nečem, članovi Savezne vlade, članovi Vijeća nisu formalno predstavnici Hrvatske tamo, iako nam ovi - ne samo ambasadori nego i ministri i ovi uopće međunarodni čimbenici kažu: "Pa u Saveznoj vladi su su vaši predstavnici i oni imaju najvažniji položaj. Ja sam rekao: "Da, ali oni nisu predstavnici ove demokratske Hrvatske i ne zastupaju Hrvatsku, bez obzira što se oni izjašnjavaju takvima itd.". Neki postavljaju pitanje zašto smo uopće tražili da naš predstavnik, gospodin Stjepan Mesić bude izabran i zašto ga i sada držimo tamo? I opet je odgovor: Jednostavno zato i tako dugo dok ne postignemo punu suverenost i samostalnost. Dok traje taj proces razdruživanja, dotle naš predstavnik u saveznom Predsjedništvu, a osobito kao predsjednik može utjecati i na to da ne dođe do općeg rata, i da tu svoju suverenost i samostalnost postignemo uz izbjegavanje krvoprolića i svih posljedica. Jugoslavenska vojska nije jedinstvena, i nije svejedno da li u Predsjedništvu koje je ustavno Vrhovno zapovjedništvo jugoslavenske vojske, jednostavno mogu donijeti takav ustavni akt o izvanrednim mjerama i o ovlaštenjima Jugoslavenske armije ili ne mogu donijeti. Ili da li možemo utjecati na daljnje kretanje u svakom pogledu i u razrješavanju jugoslavenske krize u cjelini ili se izoliramo i od razrješavanja krize u Jugoslaviji i od međunarodne zajednice. A Europska zajednica i Sjedinjene Države ustraju na tome. Oni nam odgovaraju: "Mi znamo kakvi su odnosi i mi znamo da je gospodin Mesić bespomoćan tamo u takvom sastavu. Ali isto tako ne mogu donositi zaključke kada je on tamo, kakve hoće. Mislim da je u našem interesu i da trebamo imati sluha za savjet međunarodnih čimbenika, koji čak uvjetuju da je to jedan od uvjeta da nam mogu pružiti pomoć u razrješavanju krize. Prema tome, zato ne povlačimo, kao što je bilo prijedloga da odmah povučemo gospodina Mesića iz saveznog Predsjedništva. Pokušat ćemo s novom inicijativom Europske zajednice, sa dolaskom njihovog Predsjedništva, trojke sa pojačanjem promatrača Europske zajednice na našem tlu, sa mirovnom misijom koju će, čini se Europska zajednica stvoriti za Jugoslaviju. Na dubrovačkom sastanku predsjednika vlada i ministara vanjskih poslova Heksagonale, svima njima, svim sudionicima kazao sam punu istinu, rekavši da dok su oni pozvani od Savezne vlade da raspravljaju o pomoći Jugoslaviji, da imaju u vidu da ta i takva Jugoslavija više ne postoji i da se iza ovih divnih dubrovačkih bedema vodi rat protiv Hrvatske, što je bilo prihvaćeno od svih, i u (Hina - nastavlja se) 89. GOVOR ... (2) posebnim bilateralnim razgovorima koje sam imao sa predsjednicima vlada i ministrima vanjskih poslova, došlo se do zajedničkih pogleda da treba pojačati promatračke snage u Hrvatskoj, da trebaju ići sa jednom mirovnom misijom u Jugoslaviji, pa da treba razmišljati i o tome da se pripreme mirovine snage. Rat je za Europu neprihvatljiv na našem tlu. Boje se rata iz dvaju razloga, jer takav rat remeti opće prilike i opći međunarodni poredak u Europi i na gospodarskom prometnom, političkom itd. boje se invazije izbjeglištva u Europu, a boje se uostalom i proširenja ratnog sukoba. Prema tome, oni su zaista zainteresirani da pomognu da ovaj rat ne poprimi obličja totalnog ratnog krvoprolića, razračunavanja i da se postigne mirno rješenje. Kada je riječ o mirovnim snagama, mislim da je njima jasno da te mirovine snage ne mogu doći u Hrvatsku zato da bi razdvojile nas od Jugoslavenske armije na hrvatskom tlu, ili nas još više od četničkih, odmetničkih bandi, nego se radi o tome da te mirovne snage mogu doći u Hrvatsku samo radi kontrole, da se u Hrvatskoj nadalje ne angažira Jugoslavenska vojska u rat protiv Hrvatske i da se u Hrvatsku ne ubacuju nove odmetničke skupine iz Srbije i Bosne i Hercegovine. Mi imamo na umu sve ono i negativno što bi moglo proisteči iz angažiranja mirovnih snaga, kada to ne bi bilo u skladu sa hrvatskom politikom. Kod toga računamo i s time da je Europa upoznata da zna iz povijesnih okolnosti da je ovdje riječ ne samo o obrani demokracije, suvereniteta i integriteta Republike Hrvatske, nego da je ovdje iz geopolitičkih razloga riječ i o razgraničenju dviju interesnih sfera i o tome da je ovdje Europa povijesno bila i jeste itekako zainteresirana. U svezi s tim, dopustite mi da tek uzgred spomenem, da faktično priznanje Republike Hrvatske jeste jače nego što je ikada bilo, a dolazi i sve više će dolaziti, i do formalnog priznanja. Recimo, prošlo je u javnosti gotovo nezamijećeno da je potpisan jedan službeni ugovor, sporazum između Republike Ukrajine i Hrvatske, potpisan je isto tako sa Albanijom. Litva nas je priznala i formalno. Predlažem Saboru da na ovom zasjedanju uzvrati istom mjerom. Što se tiče Litve koja se bori za punu suverenost, utoliko je u povoljnijem položaju, jer ju je predsjednik Jelcin priznao, dok smo mi suočeni sa agresijom Srbije na Hrvatsku. Mislim da što se tiče međunarodnog položaja Hrvatske, nije pretjerano reći da Hrvatska danas ne samo da uživa ugled zbog svoje principijelne politike, da je postala stvarnost u međunarodnom životu, nego i da možemo računati na takvu pomoć s kojom možemo voditi svoju politiku do pune suverenosti i samostalnosti. Suočeni sa sve većim problemima oko reorganizacije obrane, mi smo ranije već donijeli odluku o formiranju Kriznog štaba i na čelu tog Kružnog štaba ja sam imenovao gospodina Manolića, dosadašnjeg predsjednika Vlade. To nije nikakva nova Vlada, nego je taj Krizni štab i Manolić koji je ujedno predstojnik Ureda za zaštitu ustavnog poretka, ima zadaću samo usklađivanja postojećih organa, znači Ministarstva narodne obrane i unutrašnjih poslova i drugih službi isključivo na problemima obrane, teritorijalne obrane (Hina - nastavlja se) 89. GOVOR ... (3) Republike Hrvatske i zaštite ustavnog poretka. Znači, nije riječ o posebnoj vlasti i posebnoj Vladi, kako to neki ističu. Postoje problemi u svim zemljama između Ministarstva unutrašnjih poslova, obrane, njihovih službi itd., čak u mirnodopskim uvjetima. A mi u ovim ratnim uvjetima kada nam je obrana zapravo ustavnog poretka i teritorije potpuno ležala na leđima Ministarstva unutrašnjih poslova, a onda smo iz tih redova morali stvarati Zbor narodne garde. To je izazvalo i potrebu za rekonstrukcijom Vlade, pa smo išli na jednu temeljitiju rekonstrukciju. Vlada koju vam predlažemo i koju sam imenovao, jeste Vlada po Ustavu, jeste Vlada stručnjaka i demokratskog jedinstva. To je Vlada HDZ-a, ali i izvanstranačkih ljudi. U toj Vladi su predstavnici i SDP-a i HSLS i HDS-a i Hrvatske socijal-demokratske stranke. U toj Vladi su i dva predstavnika Srba. Jedan je zamjenik u Ministarstvu zdravstva, a drugi kao ministar u Vladi, gospodin Juzbašić. U toj Vladi je i predstavnik Muslimana. Prema tome, u toj Vladi demokratskog jedinstva zastupljene su sve glavne i oporbene stranke koje imaju svoje predstavnike u Saboru. Ponuđeno je bilo mjesto i Hrvatskoj narodnoj stranci. Međutim, oni to nisu prihvatili tobože iz nekih principijelnih razloga. Jedan od principijelnih razloga navodno je bio i taj što im nije jasan odnos između Vlade i Vrhovnog državnog vijeća i Vlade i Sabora. Što se tiče djelatnosti Sabora, gospodo, ovaj Sabor je izabran po starom izbornom zakonu. Mi smo već na prošlim zasjedanjima Sabora kazali da čim nam prilike dozvole da treba što prije donijeti novi izborni zakon i ići u nove izbore i da umjesto tijela od 360 zastupnika treba ići na normalni Sabor koji će imati 120, ili 150, već kako se to odluči prema normama i u nas i u svijetu. Ovisiti će o razvitku prilika u kojem roku ćemo biti kadri da provedemo nove izbore. Ima nerazumijevanja što se tiče Vrhovnog državnog vijeća. Po Ustavu, u članku 100 Ustava našega, ušlo je Vijeće za narodnu obranu. To smo jednostavno prenijeli u ono vrijeme kada smo donosili u žurbi iz starog Ustava. A u članu 106. je predviđeno predsjedničko vijeće, ali i odredba da predsjednik Republike može osnivati druga tijela potrebna za uspješno obavljanje predsjedničke dužnosti. Budući da je po dotadašnjoj praksi Vijeće za narodnu obranu i takva Vijeća su postojala i u drugim republikama, u njihov sastav su trebali ulaziti vojni predstavnici, ne samo teritorijalne obrane, nego zapovjednici itd. Jasno da u našim uvjetima takvo vijeće je bilo neprimjereno. I zbog toga sam umjesto, znači toga vijeća i predsjedničkog vijeća po članu 106. znači umjesto ta dva vijeća jedno vijeće, i to je Vrhovnog državno vijeće koje je savjetodavno tijelo za one poslove s kojima se predsjednik po Ustavu mora baviti, koje ne donosi odluke, nego je savjetodavno tijelo, a koje je sastavljeno od najodgovornijih ljudi u Vladi. Gotovo isključivo u Vladi. Doduše, tamo se viđaju i drugi ljudi, ali koji su tamo ili pozvani po pojedinim pitanjima, ili su tamo radi (Hina - nastavlja se) 89. GOVOR ... (4) obavještavanja javnosti, a nisu njegovi članovi. Članovi toga Vijeća bili su predsjednik Vlade, dva potpredsjednika i glavni ministri, kako je to običaj u svim zemljama svijeta koji su od bitnog značenja, Ministarstva unutarnjih poslova, Ministarstva obrane i Ministarstva inozemnih poslova. Prema tome, to Vijeće ne donosi nikakve, ne preuzima nikakve prerogative Vlade ili Sabora. Ono je savjetodavno u odnosu na odluke koje donosi predsjednik i može biti savjetodavno u odnosu na odluke kojima se treba pozabaviti i Vlada i Sabor, ali ih ono ne donosi, nego ih razmatra Vlada i Sabor, ako se Vijeće bavi njome. U ovoj kriznoj situaciji kada nije izvjesno hoćemo li do rješenja doći u zadržavanju rata u ovakvim okvirima ili će se on još više širiti, smatramo da će ovakva organizacija, s jedne strane Kriznog štaba, a s druge strane stvaranja Vlade, stručnjaka i demokratskog jedinstva omogućiti djelotvorniji rad republičke uprave, da će pospješiti i organizaciju naših obrambenih snaga i svih potencijala. Da ćemo biti u stanju učinkovitije mobilizirati sve snage Republike Hrvatske u obranu njezinog teritorijalnog integriteta i uspostave pravnoga poretka. Da ćemo ovakvom manifestacijom jedinstva svih stranaka, pa i spremnosti u većem dijelu srpskog pučanstva u Hrvatskoj na suradnju sa hrvatskom vlašću, da ćemo postići bolju i organizaciju i mobilizaciju, ostvariti veće jedinstvo i hrvatskoga naroda i svih građana Hrvatske u ovim kritičnim trenucima kada smo prisiljeni da vodimo borbu, da ne upotrijebim teške riječi gotovo na život i smrt za obranu teritorijalnog integriteta Hrvatske, za obranu opstojnosti i budućnosti ne samo Republike Hrvatske, nego i hrvatskog naroda. Vjerujem da ćete dati povjerenje toj Vladi" zaključio je svoje izlaganje predsjednik Republike Hrvatske dr. Franjo Tuđman. (Hina) vk 011643 MET aug 91