MINISTARSKO VIJEĆE EZ ODLUČILO PROŠIRITI MANDAT PROMATRAČKE

HINA 121 29.07.1991. 20:52 VP MINISTARSKO VIJEĆE EZ ODLUČILO PROŠIRITI MANDAT PROMATRAČKE MISIJE I NA HRVATSKU BRUXELLES, 29 .srpnja (Hina) - Ministarsko vijeće Europske zajednice odlučilo je danas u Bruxellesu, nakon višesatnog vijećanja o krizi u Jugoslaviji, da se mandat promatračke misije sa Slovenije proširi i na Hrvatsku.U prvo vrijeme, prekid vatre u Hrvatskoj kontrolirat će 50 do sto europskih promatrača, a kasnije se taj broj može i povećati, prema potrebama i razvoju prilika, odlučilo je Ministarsko vijeće EZ. Do kraja tjedna, u Jugoslaviju će ponovno otputovati ministarska "trojka", da s jugoslavenskim federalnim vlastima i predstavnicima republika dogovori pod kojim okolnostima može započeti dijalog o mirnom rješenju krize. Osnovno je, kažu u sjedištu Vijeća, da prije toga dođe do prekida vatre, uz suglasnost vlade Republike Hrvatske, savezne vlade, odnosno njenog ministarstva obrane i srbijanske vlade. To je prvi put da se u mirovni plan uključuje i Srbija, koja se time na izričit način smatra suodgovornom i za sadašnje sukobe i za budući mir. Predsjednik Ministarskog vijeća Hans van den Broek (Nizozemska) rekao je na kraju sastanka da su odluke "od prioritetnog značaje" za prekid borbi i za "striktno poštivanje" prekida sukoba. Osim europskih promatrača, na mjestima sadašnjih sukoba trebale bi djelovati i mješvoite patrole, sastavljene od predstavnika federalne armije i hrvatske nacionalne garde. Nasuprot mišljenjikm da je ta mjera teško ostvariva, ili neostvariva, nizozemski ministar vjeruje da je to način da se "strane u ratu" učine odgovornim za kontrolu primirja. Europska zajednica izrazila je i spremnost da pošalje druge "misije dobre volje", prije svega stručnjake koji bi pomogli u određivanju budućeg ustrojstva jugoslavenske zajednice, ili zajednica. Također, "dvanaestorica" su suglasni da zemlje nečlanice mogu slati svoje promatrače ili kontrolore, ali uz znanje i pod kontrolom Europske zajednice. Prema današnjim odlukama, Europska je zajednica spremna "u pozitivnom smislu" revidirati nedavno usvojene mjere (sankcije) prema Jugoslaviji. Nastavak pomoći Jugoslaviji uvjetuje se, međutim, provedbom uputstava za rješenje krize koje preporučuje Europsko vijeće, a ponajprije da se uspostavi i poštuje prekid borbe, da se obnove pregovori o budućnosti zemlje. "Buduća Jugosalvija ne može biti ista kao današnja ili jučerašnja", kaže predsjednik Europske komisije Jacques Delors. Buduća Jugoslavija mora biti prema njegovim riječima, "dostojna mjesta u Europi". Za Jugosalviju je bitno da dođe do prekida borbi, da bi se mogli obnoviti pregovori, smatra predsjednik federalne vlade Ante Marković. Nakon sastanka s vodećim europskim diplomatima, on ističe da prekid borbi još nije i mir. Za njega, posebno je značajno, da se u zemlji osigura funkcioniranje pravnog sustava u prijelazno mrazdoblju od 90 dana, jer bi, u protivnom, došlo do pravne anarhije i ekonomske katastrofe i socijalne eksplozije. Jugosalviji pristižu vanjske obveze od 4,8 milijardi dolara, a prihodi od turizma podbacit će najmanje dvije milijarde. Bez pomoći Europe moglo bi doći do prave katastrofe, tvrdi Marković. Ta (Hina - nastavlja se) 121. MINISTARSKO ... (2) podrška treba biti u funkiji transformacije i demokratizacije zemlje , kako bi se buduća Jugoslavija, o kojoj se treba dogovoriti mogla integrirati u Europu. Situacija u Jugoslaviji je teška, dramatična, ocjenjuje predjsenik Europske komisije Delors, na završnoj konferenciji za novinare, kojoj su bili nazočni i ostali članovi jugoslavenske delegacije - ministar vanjskih poslova Budimir Lončar i članovi Predsjedništva Vasil Tupurkovski i Bogić Bogićević. Ne pomogne li se Jugoslaviju, moglo bi u njoj doći do drame poput one u Libanonu. Moramo biti svjesni rizika, nastavlja prvi europski "komesar", najavljujući da će Europska zajednica pružiti aktivnu podršku u mirnom rješavanju jugosalvenske krize. (Hina) mn 292052 MET jul 91